Zatvara li se nakon Hormuza i Crveno more? Tko su jemenski hutisti i zašto otvaraju novu frontu?

Bilo je samo pitanje vremena kada će se hutisti, jemenska nedržavna oružana skupina sa snažnom potporom Irana, na strani svog pokrovitelja uključiti u bliskoistočni rat koji traje već gotovo pet mjeseci.

U prvoj fazi rata, kada su izraelske i američke snage rano u proljeće napadale Iran, izrazili su samo odlučnu verbalnu potporu Teheranu te najavili da su spremni podržati svoje saveznike. Do toga nije došlo, pa su se sa smirivanjem neprijateljstava stišali i svi strahovi oko zatvaranja još jednog morskog tesnaca, ovoga puta ulaza u Crveno more Bab-el-Mandeb.

Nakon gotovo dva tjedna novih sukoba između Teherana i Washingtona, izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je u lipnju potpisani memorandum o razumijevanju između dviju država "završen" te najava Irana da je Hormuški tjesnac zatvoren do daljnjega, regiju je ponovno zahvatio novi val kaosa i nasilja.

Sada bi se rat mogao proširiti na još jedan dio regije, budući da su jemenski hutisti početkom tjedna najavili da će uvesti pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije, čime bi mogli ugroziti protok milijuna barela nafte koje kraljevstvo izvozi preko Crvenog mora. Mjera ugrožava prije svega izvoz nafte iz Yanbua, saudijskog čvorišta na Crvenom moru, koje je postalo ključna alternativa opskrbnim pravcima iz Hormuškog tjesnaca.

Blokada je odgovor na ono što skupina označava kao opsadu jemenskoga glavnog grada Sane od strane Saudijske Arabije. Zabrana za saudijske brodove trebala bi stupiti na snagu odmah, rekao je u ponedjeljak u svojoj izjavi glasnogovornik skupine.

Upozorenje je izdao i Zajednički pomorski informativni centar (JMIC), međunarodna organizacija za praćenje pomorske sigurnosti. "Hutisti su završili pripreme za napade na brodski promet, uključujući raspoređivanje raketa i dronova", priopćili su u utorak.

Tko su hutisti i što žele?

Hutisti, koji od početka još uvijek neriješenoga jemenskog građanskog rata kontroliraju većinu sjeverozapadnog dijela zemlje s izlazom na Crveno more, međunarodno su se afirmirali tijekom prvih faza rata u Gazi, a aktivni su već desetljećima.

Hutisti, službeno nazvani Ansar Allah, potječu iz pokrajine Sa'da na sjeverozapadu Jemena i pripadaju takozvanoj zejditskoj grani šijitskog islama, koju slijedi oko četvrtine stanovništva zemlje. Pokret je nastao devedesetih godina nakon ujedinjenja Sjevernog i Južnog Jemena te je vodio više pobuna protiv vlasti. Godine 2014. zauzeo je glavni grad Sanu i pokrenuo građanski rat koji zemlju dijeli i danas. SAD i Europska unija hutiste svrstavaju među terorističke organizacije. Dio su iranske osovine otpora, a od Teherana primaju oružje, obuku i tehničku pomoć.

Oružana skupina je krajem 2023. godine, u znak "podrške" Gazi, počela ciljati plovila u Crvenom moru za koja je smatrala da su povezana s Izraelom. Pogođen je velik broj brodova, a prijevoznici su ponekad bili napadnuti i greškom. Promet tim plovnim putem je kolabirao, na što je SAD odgovorio masovnim bombardiranjem položaja hutista. Strane su u svibnju 2025. sklopile primirje, a hutiste je bombardirao i Izrael.

Najava skupine u ponedjeljak uslijedila je nakon višetjednog zaoštravanja retorike između hutista i Saudijske Arabije te prošlotjedne razmjene raketa, čime je prekinuto četverogodišnje razdoblje prekida vatre između jemenske skupine i koalicije pod vodstvom Rijada te njezinih partnera u jemenskoj vladi.

Podsjetimo, Rijad je 2015. godine pod tadašnjim ministrom obrane i današnjim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom intervenirao u građanskom ratu protiv hutista. Borbe su zamrznute 2022. godine, a prije tri godine Saudijska Arabija i Iran su uz posredovanje Pekinga ponovno uspostavili diplomatske odnose, što je znatno pridonijelo i smirivanju situacije u Jemenu.

Trenutačne su okolnosti utoliko nestabilnije jer Rijad trenutačno velik dio svoje nafte šalje preko Crvenog mora dalje prema Aziji, budući da je Hormuški tjesnac efektivno i dalje zatvoren. Saudijska Arabija sada izvozi oko četiri milijuna barela nafte dnevno iz luke Yanbu na Crvenom moru, što je 400 posto više nego prije rata s Iranom. Kroz Bab-el-Mandeb u lipnju je dnevno prolazilo više od sedam milijuna barela sirove nafte, navodi think-tank Chatham House.

Već tijekom prve faze ovogodišnjeg rata s Iranom, koji je započeo izraelsko-američkim napadima 28. veljače i djelomično završio privremenim primirjem 8. travnja, postavljala su se pitanja kada će se hutisti uključiti. "Hutisti se tada nisu uključili jer bi Iran time iscrpio jedan od svojih potencijalnih aduta", objašnjava politolog Alexander Purton.

Jemenski pobunjenici hutisti | Depositphotos

Zašto baš sada?

I prije nego što je u veljači započeo rat s Iranom, zaoštrila se situacija u južnom Jemenu, gdje je sjedište međunarodno priznate vlade. Krajem 2025. godine izbili su sukobi između skupina unutar međunarodno priznate vlade, što je dovelo do intervencije Saudijske Arabije i protjerivanja Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su podupirali pokret za neovisnost Južnog Jemena. Hutisti se u taj sukob nisu miješali.

Situacija u Jemenu ponovno se zaoštrila prije nešto više od tjedan dana, kada je delegacija hutista, koja se vraćala s pogreba bivšega iranskoga vrhovnog vođe Alija Hameneija, pokušala ući u Jemen. Već više od desetljeća svi zrakoplovi koji ulaze u jemenski zračni prostor moraju prethodno dobiti dopuštenje koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije. Saudijci hutistima nisu dopustili ulazak te su zajedno s međunarodno priznatom jemenskom vladom bombardirali zračnu luku u glavnom gradu Sani. Visoki jemenski dužnosnik izjavio je za novine New York Times da jemenska vlada smatra kako je zrakoplov iz Irana "prevozio osoblje i vojnu opremu dvostruke namjene".

Širi kontekst raspada američko-iranskog memoranduma i neuspjeha iransko-omanskih razgovora o kontroli nad Hormuškim tjesnacem znači da hutisti imaju kako unutarnje, tako i vanjske razloge za ulazak u konflikt", objašnjava Purton. "Za to imaju i potrebna sredstva", dodaje.

Prema njegovu mišljenju, razlog za trenutačno uključivanje hutista nesposobnost je Saudijske Arabije da se suoči s dugotrajnom krizom u Perzijskom zaljevu. "Nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kompanija Saudi Aramco u potpunosti je iskoristila naftovod istok–zapad, putem kojeg sirovinu izvozi u Crveno more. Hutisti su toga dobro svjesni. Budući da su pričekali da Saudijska Arabija postane toliko preopterećena, sada imaju znatno veću polugu utjecaja nego što bi je imali da su u rat ušli već na samom početku. Prema navodima američkih obavještajnih službi, i Teheran je hutistima konačno dao zeleno svjetlo za uključivanje."

"Hutistima ponovni početak sukoba omogućuje da ograniče nezadovoljstvo stanovništva, koje je od smirivanja jemenskog konflikta nakon primirja 2022. godine kontinuirano raslo. Teheran je time odigrao svoj sljedeći adut. Rijad i Washington suočavaju se sa zahtjevnim zadatkom kako iznuditi dogovor bez obvezivanja na opsežnu kopnenu operaciju. Prethodne američke operacije u Crvenom moru donekle su oslabile hutiste, ali nisu bile dovoljne za poraz te organizacije", zaključuje politolog.

Morski tjesnaci Hormuz i Bab-el-Mandeb te saudijsko naftno čvorište Yanbu | Bloomberg

Što hutisti mogu učiniti?

Ako jemenski hutisti odluče napasti čvorište Yanbu, mogu ograničiti saudijski izvoz nafte na samom izvoru. Prije primirja sklopljenog pod okriljem Ujedinjenih naroda u travnju 2022. godine, luku i tamošnju infrastrukturu više su puta napali raketama i bespilotnim letjelicama. Jedan od napada, izveden samo nekoliko dana prije početka primirja, privremeno je smanjio proizvodnju u rafineriji Yanbu.

Samo nekoliko dana prije proglašenja pomorske blokade saudijskih brodova, vođa hutista Abdul-Malik al-Houti upozorio je da će svi saudijski naftni i energetski objekti postati mete ako kraljevstvo eskalira vojne mjere. U prošlosti su hutisti prijetili te ujedno i napadali saudijska postrojenja za odsoljavanje morske vode.

Kako navodi think-tank Atlantic Council, nije jasno imaju li pobunjenici dovoljne zalihe naprednih raketa i dronova kako bi dulje vrijeme ugrožavali Yanbu. Ove su godine prema Izraelu doduše lansirali više raketa i dronova, no zbog snažne saudijske zračne obrane te ograničene preciznosti napada na velikim udaljenostima vjerojatno bi im bile potrebne znatno veće zalihe kako bi probili obranu i pouzdano pogodili odabrane ciljeve.

Hutisti trenutačnu kampanju prikazuju kao razmjeran odgovor na navodnu saudijsku "blokadu" Jemena. Iako upozoravaju da se pripremaju za ponovni rat velikih razmjera, moguće je da njihov glavni cilj nije trenutna vojna eskalacija, već dobivanje novih koncesija od Rijada, nagađa organizacija Atlantic Council.

Od primirja iz 2022. godine, koje je zamrznulo jemenski građanski rat, hutisti se više usmjeravaju na pregovore sa Saudijcima. Žele osigurati udio u prihodima od nafte i plina te formalizirati svoju vlast nad sjevernim Jemenom. U tom su se okviru između dviju strana vodili i opsežni neslužbeni razgovori s Rijadom, no napredak prema sveobuhvatnom sporazumu zaustavili su napadi hutista u Crvenom moru i oštar američki odgovor.

Dugotrajni napadi hutista koji bi ozbiljno omeli izvoz saudijske nafte mogli bi prisiliti Rijad na nove vojne operacije, dodatno predviđa Atlantic Council. Ako bi ti napadi uzrokovali i znatan rast cijena goriva u SAD-u, Saudijska Arabija mogla bi pokušati osigurati američku pomoć za obnovljenu kampanju protiv te skupine.

Kakav bi utjecaj na naftna tržišta imalo otvaranje jemenske fronte?

Cijena barela sirove nafte brent u srijedu se popela na 94 dolara. Opasno se približava granici od 100 dolara po barelu, što pojačava strah od inflacijske spirale diljem svijeta. Prekid protoka nafte kroz tjesnac Bab-el-Mandeb snažno bi pogodio globalnu opskrbu, budući da je raspoloživih zamjenskih pravaca malo. Tri su se tankera početkom tjedna u južnom dijelu Crvenog mora već okrenula nakon što su hutisti upozorili da će napasti brodove koji plove prema saudijskim lukama ili iz njih, izvješćuje Bloomberg.

Unatoč tome, Saudijska Arabija mogla bi dio izvoza i dalje preusmjeriti iz luke Yanbu prema sjeveru, preko Crvenog mora do egipatskog naftovoda SUMED, koji u Sredozemlje može prevesti oko 2,5 milijuna barela dnevno. Dodatnih milijun barela dnevno mogli bi prevesti tankeri kroz Sueski kanal. "No to uzrokuje velika kašnjenja, pa se takvi tankeri obično pridružuju brodovima koji plove prema Aziji te odplovljavaju prema jugu kroz Crveno more", objašnjava Purton.

 

Takve su količine ključne za svjetska tržišta jer zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca već sada nedostaje oko četiri milijuna barela nafte dnevno. Situaciju dodatno zaoštrava činjenica da se svjetske zalihe, koje su dosad ublažavale gubitak opskrbe, približavaju najnižim razinama – osobito na Zapadu – na kojima ih je još moguće normalno koristiti.

"Do sredine srpnja 2026. godine pretovar sirove nafte u Yanbuu odvijao se blizu krajnjih fizičkih kapaciteta te je u prosjeku iznosio od 4,19 do 4,77 milijuna barela dnevno, odnosno oko 75 posto ukupnog izvoza sirove nafte iz kraljevine. Zbog te pretjerane preusmjerenosti prema zapadu, Rijad je postao iznimno ranjiv na eventualne napade na terminale na Crvenom moru," upozorava Purton.

"U slučaju eventualnog zaoštravanja – osobito uz veći vojni pritisak na Iran – postoji realna vjerojatnost da bi Iran potaknuo hutiste na ponovno uključivanje, što bi otvorilo dodatne rizike za brodski promet u Crvenom moru. To znači da rizik nije ograničen samo na jedno usko grlo", izjavio je upravitelj imovinom Rok Brezigar iz NLB Skladova. Dodaje da bi eventualni istodobni poremećaji u Hormuškom tjesnacu i Crvenom moru značili dodatnu fragmentaciju globalnih opskrbnih lanaca, više transportne troškove te još veći pritisak na cijene energenata.

Politolog Purton zaključuje da bi već i djelomični poremećaj, sličan onome koji smo prije vidjeli u Crvenom moru, mogao podignuti cijenu nafte iznad 115 odnosno čak 126 dolara po barelu. "Osiguravajuća društva podignula su premije za ratni rizik za plovila koja pristaju u saudijskim lukama na Crvenom moru s 0,2 posto na više od 0,75 posto ukupne vrijednosti plovila."

Na kocki pak nije samo globalna opskrba naftom. Kroz Crveno more u normalnim okolnostima prolazi i 10 do 12 posto svjetske pomorske trgovine robom, dok danas prolazi svega tri posto pomorske trgovine, budući da brodovi plove oko afričkog kontinenta. Sueski kanal, Crveno more i tjesnac Bab-el-Mandeb čine najkraći pomorski put između Europe i Azije.