Vance i Iranci već su pakirali kofere za Švicarsku, no onda je došlo do neočekivanog preokreta

SAD i Iran odgodili su početak pregovora o trajnom mirovnom sporazumu i ograničavanju nuklearnog programa Islamske Republike.

Nije jasno zašto su razgovori, koji su se trebali održati u Švicarskoj u petak, odgođeni, iako su se Izrael i militanti Hezbolaha, koje podržava Iran, tijekom noći sukobili u Libanonu. Iran je inzistirao na prekidu vatre u Libanonu kao dijelu privremenog sporazuma s SAD-om koji je potpisan ovog tjedna.

Izraelska vojska priopćila je da je tijekom noći napala snage i militante Hezbolaha diljem južnog Libanona. U tim je napadima poginulo 16 osoba, izvijestila je libanonska državna Nacionalna novinska agencija.

Tenzije između SAD-a i Izraela zbog Libanona rastu. Američki predsjednik Donald Trump je psovao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua tijekom telefonskih poziva, optužujući ga da je izvođenjem napada u Libanonu zamalo upropastio memorandum o razumijevanju s Iranom. Izrael ustraje u tome da će zadržati vojnike duž svojih granica sve dok ne bude siguran da Hezbolah, kojeg SAD smatra terorističkom organizacijom, više ne predstavlja prijetnju njegovim sjevernim zajednicama.

Švicarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u petak ujutro da su razgovori "odgođeni", ne navodeći razlog. "Švicarska ostaje spremna posredovati u ovim razgovorima", navodi se u priopćenju. "Relevantni pripremni radovi" u resortu Bürgenstock, koji je domaćin susreta, se nastavljaju.

Kasno u četvrtak, SAD je priopćio da potpredsjednik JD Vance, njihov glavni predstavnik, neće otputovati na izravne pregovore s Iranom u Europu.

Slično tome, vjeruje se da ni predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bager Galibaf, koji je trebao predvoditi izaslanstvo svoje zemlje, nije otputovao u Švicarsku.

Washington i Teheran trebali su započeti razgovore o takozvanom "konačnom sporazumu" proizašlom iz memoranduma o razumijevanju koji su u srijedu potpisali američki predsjednik Trump i njegov iranski kolega Masoud Pezeškijan.

Glasnogovornik Bijele kuće naveo je logističke izazove kao razlog odgode razgovora u Švicarskoj. Glasnogovornik je dodao da je američko izaslanstvo spremno otputovati prvom prigodom.

Memorandum o razumijevanju doveo je do toga da SAD ukine pomorsku blokadu iranskih luka, a Iran najavi ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Dogovorili su se o produljenju primirja tijekom novog kruga razgovora, koji bi trebali završiti u roku od 60 dana, ali se taj rok može produljiti.

Strane će pokušati postići dogovor o ograničavanju iranske prerade uranija, potencijalno na desetljeće ili duže, te o uništavanju ili razrjeđivanju postojećih zaliha visoko obogaćenog uranija.

SAD i Izrael započeli su bombardiranje Irana 28. veljače, tvrdeći da moraju spriječiti tu zemlju u izradi atomskog oružja. Teheran već dugo poriče takve namjere, ali je obogatio uranij daleko iznad razina potrebnih za nuklearne elektrane.

Rat je uzrokovao skok cijena energenata i potaknuo rast inflacije na globalnoj razini. Tisuće ljudi poginule su diljem Bliskog istoka, uglavnom u Iranu i Libanonu, dok su američki saveznici poput Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara bili mete tisuća iranskih bespilotnih letjelica i projektila.

Mnogi nuklearni stručnjaci kažu da 60 dana neće biti dovoljno za postizanje trajnog dogovora s Iranom, s obzirom na složenu i tehničku prirodu te teme. Za dovršetak nuklearnog sporazuma iz 2015. između Irana i svjetskih sila, uključujući SAD – koji Trump redovito ismijava i koji je napustio tijekom svog prvog mandata – bilo je potrebno oko dvije godine.