Janez Janša ili Robert Golob - važan čimbenik ili šum za indeks SBITOP?

Većina globalnih burzovnih indeksa posljednjih tjedana takoreći ignorira politiku. Unatoč ratu na Bliskom istoku, rastu inflacije i sve glasnijim upozorenjima ekonomista, globalna tržišta dosežu nove rekordne vrijednosti, a ulagači iznova kupuju pri padovima u uvjerenju da će politika na kraju popustiti. Upravo se zato uz svake izbore ponovno postavlja pitanje: utječe li izbor mandatara uopće na lokalnu burzu?

Taj raskorak između politike i tržišta sada je dobio i ime. Među ulagačima se uvriježio tzv. "TACO trade" - skraćenica za Trump Always Chickens Out (Trump se uvijek povuče) - koji opisuje strategiju kupnje pri padovima uzrokovanim političkim prijetnjama jer tržište računa na to da će se retorika političara na kraju ohladiti.

Kako pokazuju ovogodišnja zbivanja, ta logika nadilazi američku politiku: ulagači sve češće pretpostavljaju da će i drugi donositelji odluka, suočeni s negativnom reakcijom tržišta, ublažiti ili prilagoditi mjere. Rezultat je okruženje u kojem politička retorika uzrokuje kratkoročne nalete volatilnosti, ali rijetko trajnije padove - barem dok tržišta vjeruju da postoji "osigurač" koji sprječava ozbiljniju korekciju.

Mađarska: kada "proeuropski" ne znači nužno dobro za burzu

Pogledajmo najprije posljednje zapažene izbore kod naših susjeda. Mađari su nakon političkog preokreta dobili, barem na papiru, proeuropsku vladu. Ulagači su to isprva prihvatili s euforijom, no ispod površine postavlja se znatno složenije pitanje. Tržište koje je godinama raslo na specifičnom modelu državnog kapitalizma moglo bi se naći pred temeljnom redefinicijom.

Indeks BUX dugo se smatrao ogledalom mađarskog gospodarstva, no detaljniji pogled otkriva da je riječ o znatno koncentriranijoj priči. Tri tvrtke - OTP Bank, MOL i Gedeon Richter - čine većinu indeksa, a njihova je uspješnost bila povezana prvenstveno s političkim okvirom koji im je jamčio stabilnost i predvidljivost.

Promjenom vlasti postavlja se ključno pitanje: hoće li te tvrtke biti sposobne zadržati profitabilnost bez "zaštitnog kišobrana" dosadašnjeg sustava. U tom kontekstu može doći do paradoksa - politički pozitivno okruženje za državu postaje medvjeđi signal za njezin burzovni indeks.

Upravo se to i dogodilo. Odmah nakon izbora Pétera Magyara, indeks BUX porastao je za gotovo pet posto, zatim dosegnuo novu rekordnu vrijednost, da bi nakon "triježnjenja" ulagača pao za gotovo tri posto.

Koji je mandat indeksu SBITOP donio najveći skok?

Iako se slovensko tržište razlikuje po veličini i likvidnosti, njegova je struktura iznenađujuće slična. Glavni indeks Ljubljanske burze pokreću prvenstveno tri tvrtke - Krka, NLB i Petrol - a država ima izravne ili neizravne vlasničke udjele u gotovo svim poduzećima koja čine indeks SBITOP.

Struktura indeksa SBITOP jasno pokazuje da Ljubljanska burza nije široko diversificirano tržište, već izrazito koncentriran portfelj nekolicine najvećih društava. Najveću težinu ima Krka s oko 29 posto, a slijede je Nova Ljubljanska banka s dobrih 20 posto i Petrol s približno 17 posto. Zajedno ove tri tvrtke obuhvaćaju gotovo dvije trećine cijelog indeksa, što znači da kretanje indeksa SBITOP u velikoj mjeri odražava poslovanje tih poduzeća, njihove poslovne rezultate te raspoloženje investitora.

U takvom okruženju struktura vlasništva postaje još važnija za manja tržišta. Ljubljanska burza, naime, nije samo odraz tržišnih sila, već i vlasničkih odnosa u kojima država - izravno ili neizravno putem SDH-a - ima značajne udjele u većini društava prve kotacije.

Ako indeks SBITOP usporedimo po mandatima pojedinih vlada na temelju početnih i konačnih vrijednosti u tablici, najveći apsolutni i relativni porast ostvaren je u mandatu vlade Roberta Goloba. Indeks je na početku njegovog mandata (krajem lipnja 2022.) iznosio približno 1118 bodova, a do 23. travnja 2026. popeo se na 2972 boda, što predstavlja rast od približno 1854 boda, odnosno oko 166 posto.

 

Za usporedbu: u prvom mandatu Janeza Janše (2004. - 2008.) indeks je porastao s oko 915 na vrhunac pri otprilike 2624 boda, što znači oko 187 posto rasta do vrha, ali je do kraja mandata završio znatno niže. Ostali mandati većinom su donijeli znatno skromnije pomake ili čak padove (npr. Pahorov mandat s izrazitim padom s ~1.372 na ~590 bodova).

Ako uzmemo u obzir cijeli mandat od početka do kraja, odnosno do zadnje dostupne točke, najizrazitiji rast indeksa ostvaren je u razdoblju aktualne vlade, što se ipak mora interpretirati u širem kontekstu oporavka tržišta nakon pandemije i povoljnog globalnog ciklusa.

Rat u Iranu: kratak, ali snažan šok

Napad Izraela i SAD-a na Iran krajem veljače odrazio se na indeksu SBITOP kao kratak, ali snažan šok. Indeks, koji je prethodno bio u usponu i čak dosegao rekordnu vrijednost, pri zaoštravanju situacije brzo je izgubio dio vrijednosti, što odražava tipičnu reakciju na geopolitički rizik - povećanu neizvjesnost i povlačenje investitora iz rizičnih ulaganja. Međutim, pad je bio ograničen i kratkotrajan jer se tržište ubrzo stabiliziralo.

Čak ni parlamentarni izbori u Sloveniji u ožujku nisu ostavili vidljiviji trag na indeksu. Kretanje indeksa SBITOP ostalo je unutar postojećeg raspona, bez izraženog preokreta ili skoka, što potvrđuje da domaća politika nema odlučujući kratkoročni utjecaj na Ljubljansku burzu. Smjer kretanja indeksa i u ovom su razdoblju više diktirali globalni čimbenici i opće raspoloženje na tržištima, dok su politički događaji utjecali prvenstveno na sentiment, a ne na temeljno vrednovanje poduzeća.

Analitičari oprezni: politika nije presudna - ali je ipak važna

Slovenski analitičari izbjegavaju političke ocjene, ali njihove izjave unatoč tome otkrivaju prilično jasnu sliku. Profesor s mariborskog Ekonomskog fakulteta Timotej Jagrič naglašava da izbor mandatara sam po sebi ne bi trebao imati presudan utjecaj: "Na financijsko tržište u Sloveniji utječu prvenstveno vanjski čimbenici, kao što su globalna ekonomska kretanja, kamatne stope, geopolitički događaji te gospodarski pokazatelji."

U tom kontekstu bi se, prema njegovim riječima, eventualni politički pomaci, iako naravno mogu utjecati na kratkoročni sentiment i određene sektore, trebali smjestiti u širi okvir globalnih trendova koji su obično snažniji i odlučujući za zbivanja na burzi.

Analitičar Ilirike Lojze Kozole upozorava da je prava priča znatno dublja od dnevne politike: "Sloveniji ne nedostaje kvalitetnih poduzeća i sposobnih ljudi, nedostaje joj prvenstveno predvidljiva te prema radu i kapitalu prijateljska porezna politika." Prema njegovu mišljenju, upravo taj čimbenik odlučuje o dugoročnoj strukturi gospodarstva: "Upravo će porezna politika odlučivati o tome tko će u budućnosti biti vlasnik domaćeg gospodarstva."

U tom kontekstu pitanje mandatara postaje sekundarno. Prema njegovim riječima, ključno je hoće li politika poticati ulaganja i omogućiti akumulaciju domaćeg kapitala ili će ga, zbog viših poreznih opterećenja, potisnuti u inozemstvo.

"Ako ćemo ulaganje i rad oporezivati više od drugih, imat ćemo manje domaćeg kapitala i domaćeg rada", upozorava Kozole. Također, prema njegovu mišljenju, nije zanemarivo da investitori u nekim susjednim državama imaju povoljniji kapitalni tretman, a njihov je kapital u Sloveniji već danas itekako prisutan.

Tko je dakle "pravi" mandatar za burzu?

Dok Mađarska pokazuje kako politička promjena može izravno utjecati na strukturu burze, Slovenija otkriva suptilniji mehanizam. Podvučeno, zajednička teza obojice sugovornika je sljedeća: burza ne treba točno određenog mandatara, već predvidljivo okruženje.

Dok globalni investitori često pretpostavljaju da će se političke odluke s vremenom prilagoditi tržišnim uvjetima, na manja tržišta poput slovenskog u pravilu gledaju s više opreza. Prema riječima sugovornika, od samog izbora mandatara važnije je hoće li ekonomska politika osigurati stabilno poslovno okruženje, očuvanje kapitala te njegovu veću ulogu na slovenskom tržištu.