Ishod primirja i sudbina Hormuškog tjesnaca pod velikim upitnikom

Dvotjedni sporazum o prekidu vatre koji su SAD i Iran postigli 8. travnja spriječio je eskalaciju o kojoj je prijetio američki predsjednik Donald Trump, u ratu koji je već odnio tisuće života i izazvao globalnu energetsku krizu.

Činilo se da se primirje uglavnom poštuje, iako je jedno od glavnih spornih pitanja bilo odnosi li se sporazum i na izraelsku kampanju protiv milicije Hezbollah, koju podržava Iran, u Libanonu.

Cilj prekida vatre je kupiti vrijeme kako bi SAD i Iran pokušali postići sporazum koji bi definitivno okončao sukob. Obje su strane poslale izaslanstva u Pakistan, ključnu zemlju posrednicu u postizanju primirja, na izravne pregovore koji počinju 11. travnja. S obzirom na razlike između njihovih uvjeta za trajni kraj rata, pregovarače čeka težak posao.

Što je dogovoreno

Potpuni uvjeti prekida vatre nisu objavljeni, a detalji su i dalje nejasni. Trump je u objavi na mreži Truth Social naveo da će SAD obustaviti napade na Iran na razdoblje od dva tjedna, pod uvjetom "potpunog, neposrednog i sigurnog otvaranja" Hormuškog tjesnaca. Nakon izbijanja rata, Iran je praktički zatvorio taj prolaz za sve osim za mali broj plovila.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je da će siguran prolaz kroz tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljlenog prirodnog plina, biti omogućen u razdoblju od dva tjedna, u koordinaciji s iranskom vojskom i "uz uvažavanje tehničkih ograničenja".

Trump je primirje objavio oko 90 minuta prije isteka roka koji je dao Iranu da ponovno otvori Hormuški tjesnac ili se suoči s masovnim bombardiranjem civilne infrastrukture, napadima koji bi se, da ih je proveo u djelo, mogli smatrati ratnim zločinima. To povlačenje predstavlja još jedan primjer predsednikovog odustajanja od najagresivnijih prijetnji, obrasca koji je postao poznat kao TACO (Trump Always Chickens Out), odnosno "Trump se uvijek povuče".

 

Koje su prepreke za dugotrajniji sporazum

I SAD i Iran predstavljaju prekid vatre kao pobjedu, ali će trajni kraj sukoba ovisiti o ishodu pregovora. Iako su obje strane poručile da bi sporazum trebao obuhvatiti ukidanje sankcija Iranu, među njima postoje značajne razlike po drugim pitanjima.

Američki plan od 15 točaka za okončanje rata, koje bi Iran teško mogao prihvatiti, uključuje zahtjeve da Iran demontira svoja nuklearna postrojenja, uključujući objekte za obogaćivanje uranija, osim civilne elektrane u Bušeheru, da ograniči svoje balističke raketne kapacitete i da prekine podršku povezanim stranim milicijama.

Iranski zahtjevi uključuju prihvaćanje njegovog prava na obogaćivanje uranija i povlačenje američkih borbenih snaga iz regije, navodi se u priopćenju iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost koje su prenijeli državni mediji. Iran inzistira i na zadržavanju kontrole nad Hormuškim tjesnacem. Trump je rekao da tjesnac tijekom primirja mora biti potpuno otvoren, iako nije bilo jasno je li SAD spreman pregovarati o ulozi Irana u tom ključnom plovnom putu.

Trump bi mogao biti spreman na kompromis o svojim najtvrđim zahtjevima i neka ključna pitanja ostaviti neriješenima budući da raste politički i ekonomski pritisak da pronađe izlaz iz rata. Sukob je pogurao cijene benzina u SAD-u iznad četiri dolara po galonu (3,79 litara) prvi put od 2022. godine, dodatno opteretivši potrošače uoči izbora na polovici mandata koji će se održati kasnije u godini.

Ormuz / Depositphotos

Je li Izrael pristao na prekid vatre

Izrael je pristao obustaviti napade na Iran na dva tjedna. Međutim, dok je pakistanski premijer Šehbaz Šarif, ključni posrednik u postizanju primirja, rekao da ono obuhvaća i Libanon, gdje Izrael vodi paralelni sukob protiv Hezbolaha, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je osporio tu tvrdnju.

Izrael je 8. travnja pokrenuo svoj najveći napad na Hezbollh od početka rata s Iranom.

Hoće li prekid vatre ponovno uspostaviti brodski promet kroz Hormuz

To je i dalje nejasno. Brodski promet kroz Hormuški tjesnac bio je uglavnom blokiran i 9. travnja. Uočeno je da je samo sedam brodova (svi su ili pristajali u iranskim lukama ili prevozili iranski teret) isplovilo iz Perzijskog zaljeva 8. travnja i tijekom idućeg dana. Uobičajeno je da kroz tjesnac dnevno prođe oko 135 brodova.

Pitanje je hoće li brodovlasnici steći dovoljno povjerenja u to da njihova plovila mogu sigurno proći tim plovnim putem. Većina će vjerojatno zahtijevati više jasnoće o uvjetima primirja i o tome kako će tranzit u praksi funkcionirati. Iako je Trump rekao da će SAD pomoći u ponovnom uspostavljanju prometa kroz Hormuški tjesnac i da će "ostati u blizini" kako bi se osiguralo "da sve prođe dobro", nije jasno što bi takve operacije podrazumijevale.

 

Čak i u najboljem mogućem scenariju, bit će potrebno vrijeme za potpunu uspostavu prometa kroz tjesnac. Na obje strane tjesnaca nakupljen je velik broj brodova, a više od 800 plovila i dalje je zarobljeno u Perzijskom zaljevu.