Brodovlasnici iščekuju detalje o prolazu brodova kroz Hormuški tjesnac

Brodovlasnici užurbano pokušavaju razumjeti detalje prekida vatre između SAD-a i Irana koje bi moglo privremeno deblokirati Hormuški tjesnac i omogućiti izlaz za više od 800 plovila zarobljenih u Perzijskom zaljevu.

Taj vitalni plovni put praktički je zatvoren otkako su američki i izraelski napadi krajem veljače potaknuli Iran da pojača kontrolu, što je izazvalo neviđenu krizu u opskrbi energentima. Budući da nije bilo moguće jamčiti sigurnost tisućama pomoraca i njihovom teretu, brodovi su stali kraj tjesnaca, a promet se sveo na minimum.

Zatim su, svega nekoliko sati prije isteka roka koji je postavio američki predsjednik Donald Trump u utorak navečer po američkom vremenu, dvije strane dogovorile prekid vatre u zamjenu za ponovno otvaranje prolaza.

Ključni detalji i dalje su nejasni. Iran tvrdi da je pristao na dva tjedna sigurnog prolaza u koordinaciji sa svojim oružanim snagama i unutar "tehničkih ograničenja", dok je Trump najavio "POTPUNO, NEPOSREDNO i SIGURNO OTVARANJE" tjesnaca. Također nije jasno jesu li se dvije strane dogovorile o naknadama za tranzit ili kada točno primirje stupa na snagu.

Trump je u zasebnoj objavi na društvenim mrežama rekao da će SAD pomagati oko zastoja u pomorskom prometu i osigurati nesmetan protok brodova.

Bloomberg

Međutim, za brodovlasnike su početne vijesti bile dovoljne da pobude oprezni optimizam. Udruženje japanskih brodovlasnika, velika industrijska grupacija, među prvima je najavila da će provjeriti detalje dogovora te informacije proslijediti svojim članovima.

Ipak, većina upozorava da je potrebna veća jasnoća prije nego što se brodovi pokrenu, a čak i u najboljem slučaju, bit će potrebno vrijeme da se promet dovede u normalno stanje. U mirnodopskim uvjetima tjesnacem dnevno prođe oko 135 brodova, a taj se broj znatno smanjio.

"Globalni brodski pomet ne može se ponovno pokrenuti u 24 sata", rekla je Jennifer Parker, izvanredna profesorica na Institutu za obranu i sigurnost Sveučilišta Zapadne Australije. "Vlasnici tankera, osiguravatelji i posade moraju vjerovati da se rizik doista smanjio, a ne samo privremeno zaustavio."

Prema podacima tvrtke Kpler, brodovi koji prevoze energente čine veliki dio flote blokirane unutar Zaljeva. Trenutno postoji 426 tankera koji prevoze sirovu naftu i naftne derivate, 34 broda za prijevoz ukapljenog naftnog plina i 19 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG). Ostatak flote prevozi rasute terete, poput poljoprivrednih ili metalnih proizvoda, te kontejnere.

Planovi za prekid vatre su nužan korak, ali to je tek početak, rekao je Lewis Hart, voditelj sektora pomorstva za Aziju u brokerskoj kući za osiguranje Willis Towers Watson. "Čak i unutar ovog dvotjednog razdoblja, očekujemo da će se aktivnosti ponovno pokrenuti postupno, a ne odjedno", rekao je.

Trgovci i brodovlasnici sada će pomno pratiti brodove koji će krenuti u tranzit kroz tjesnac u oba smjera (osobito one koji inače ne bi imali iransku zaštitu) i kako će proći. Od srijede ujutro, više od 1.000 plovila čeka s obje strane tjesnaca, oko Dubaija i Khor Fakkana.

"Lijepo je vidjeti ovakvu reakciju tržišta, ali ovo je tek prvi dan nesigurnog primirja", rekao je za Bloomberg Television Michael Pregent, bivši savjetnik američke obavještajne službe. "Režim će vjerojatno kontrolirati tko prolazi, kome se što naplaćuje i kome se prolaz uskraćuje.“

 

 

Podaci o praćenju brodova pokazuju da se u srijedu ujutro prva dva broda koja pokušavaju izaći iz Zaljeva kreću u paru prema iranskim otocima Larak i Kešm. Jedan od njih je Tour 2, tanker tipa Suezmax pod iranskom zastavom koji je pod američkim sankcijama.

Uz njega plovi NJ Earth, brod za rasuti teret u grčkom vlasništvu, čija povijest plovidbe unutar Perzijskog zaljeva sugerira ili lažiranje podataka o lokaciji ili ometanje elektroničkim ratovanjem. U bazi podataka Equasis nisu navedeni kontaktni podaci za vlasnika (NJ Earth Marine Ltd.) ni za upravitelja (NJ Trust Marine Ltd.).

Kretanje brodova za LNG također će se posebno pomno pratiti, budući da nijedan natovareni brod nije prošao kroz tjesnac od početka rata, a jedan nedavni pokušaj tranzita završio je okretanjem broda u posljednji trenutak. Kroz Hormuz je prošle godine prošlo oko 20 posto globalnog LNG prometa.

Prema podacima Međunarodne pomorske organizacije s kraja ožujka, oko 20.000 civilnih pomoraca zaglavilo je na tim brodovima, kao i na drugim pomoćnim plovilima. Članovi posada suočavaju se sa sve manjim zalihama, iscrpljenošću i psihološkim stresom, upozorila je agencija Ujedinjenih naroda.