.webp){kind=icon}
Turska, članica Sjevernoatlantskog saveza, iznenadila je početkom rujna objavom kandidature za članstvo u skupini BRICS, koju trenutno čine Brazil, Rusija, Indija, Južnoafrička Republika i Kina. Kao da to nije dovoljno, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je i ulazak u Šangajsku organizaciju za suradnju (SCO), koju su 2001. godine osnovale Rusija i Kina. Riječ je o skupinama koje u nastojanju da eliminiraju gospodarsku i geopolitičku dominaciju Zapada povezuju zemlje u razvoju ili zemlje globalnog juga.
Za državu koja je od 1999. godine, uz NATO, formalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji (EU), namjera da se pridruži skupini ekonomski razvijenih i zemljopisno raspršenih zemalja s pretjeranim geopolitičkim ambicijama je u najmanju ruku, neobična.
Bogomir Kovač, ekonomist i predavač na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, kaže da je Turska odavno skrenula sa zacrtanog europskog puta.
"Turska je dugo bila u čekaonici za potencijalnu integraciju u EU, a i Bruxelles i Ankara dobro su svjesni da je to od početka bio vrlo labav i riskantan potez", ocjenjuje. Zemlja je "kulturološki previše raznolika" za tako nešto, kaže on, dodajući da je članstvo ponuđeno u zamjenu za intervenciju Ankare u "rješavanju balkanskog pitanja nakon završetka balkanskih ratova". Od tada je ključna točka između Bruxellesa i Ankare uvijek bila "demokracija, vladavina prava i poštivanje ljudskih prava", dodaje.
Okrenuti Zapadu i Istoku
Dakle, s istočnom alternativom, koju neki smatraju polugom pritiska na Bruxelles da oživi pristupne pregovore, Ankara je potpuno ozbiljna? Riječi političkih elita zemlje to potvrđuju. "Naš predsjednik je mnogo puta rekao da želimo postati članovi BRICS-a. Proces je sada u tijeku, naša namjera je jasna," rekao je glasnogovornik Stranke pravde i razvoja (AKP) turskog predsjednika najavljujući kandidaturu.
Česte su dvosmislene izjave turskog predsjednika: "Naravno da smo usmjereni prema Zapadu, ali to ne znači da ćemo okrenuti leđa Istoku, da ćemo ga zanemariti." Reuters je prošlog tjedna sažeo njegove riječi u vezi sa strateškim smjerom euroazijskog diva.
Činjenica je da se Turska i njezino gospodarstvo smatraju razvijenima te su u tom smislu prikladan kandidat. S druge strane, za Ankaru je nadilaženje američke hegemonije loše skrojena vanjskopolitička strategija. Ovo posljednje je de facto cilj udruženja BRICS, koje se isprva pozicioniralo kao ekonomski protupol najrazvijenijih zemalja skupine G7, s obzirom na orijentacije Rusije i još ambicioznije Kine.
"Turska je dugo bila u čekaonici za potencijalnu integraciju u EU, a i Bruxelles i Ankara su itekako svjesni da je to od početka bio vrlo neizvjestan i rizičan potez", kaže profesor Bogomir Kovač s Ekonomskog fakulteta.
"BRICS se prije svega može shvatiti kao suprotnost skupini G7 i postojećim međunarodnim financijskim i političkim forumima", sažeo je postojanje skupine za Bloomberg Adriju Jure Požgan, stručnjak za međunarodne odnose s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. No, teško je razumjeti što grupacija, preko koje Kina nastoji proširiti svoj geoekonomski utjecaj, može ponuditi zemlji na pragu Orijenta, trenutno opterećenoj inflacijom od 52 posto.
Turski 'neprijatelj' iz daleke Azije
"Turska je istovremeno i kompatibilna i nije kompatibilna s BRICS-om," objašnjava Faris Kočan, predavač na Katedri za međunarodne odnose Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani. Taj potez uglavnom ima ekonomsko ili trgovinsko uporište: "U ekonomskom smislu, to je određeni oblik konkurencije. Turska je sve prisutnija u Africi, posebno sa svojim građevinskim sektorom," kaže on, no sličan utjecaj u toj regiji ostvaruje i Peking putem Inicijative Pojas i put.
"I vi i Kina ovdje možete pronaći odgovarajući modus vivendi, kojim bi Turska mogla, barem po prihodima, povećati svoj utjecaj u Africi," dodaje stručnjak. Naglašava kako bi Ankara na taj način ojačala svoju ekonomsku poziciju, s obzirom na trenutačno loše stanje gospodarstva.
Ekonomska logika svrstava Tursku u EU
Erdoganova vladavina je katastrofa i zbog njegovog, u najmanju ruku, nekonvencionalnog provođenja i shvaćanja monetarne politike. Zemlja se suočava sa stagnacijom zbog visoke kamatne monetarne politike. Indikator turske proizvodne aktivnosti ostao je ispod granice od 50 bodova u posljednja četiri mjeseca. Industrijska proizvodnja u kolovozu je pala 4,7 posto na godišnjoj razini, najviše od velikog potresa u veljači 2023. godine.
"S obzirom na to da je EU daleko najvažnije tržište za Tursku i da je snažno ukorijenjena u europske lance vrijednosti, EU je njezin prirodni trgovinski partner“, rekla je Katja Zajc Kejjar, nastavnica međunarodne ekonomije s Ekonomskog fakulteta.
Ekonomistica Katja Zajc Kejjar smatra da su Turska i EU, sa stajališta ekonomske suradnje, pogodniji par od Turske i BRICS-a. "S obzirom na to da je EU daleko najvažnije tržište za Tursku i da je snažno ugrađena u europske lance vrijednosti, EU je njen prirodni trgovinski partner." Članstvo u EU stoga donosi "puno dublje posljedice", smatra.
No pročelnica katedre za međunarodnu ekonomiju na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu upozorava da je obustava pregovora s Bruxellesom tjera na traženje alternativa, jer je ulazak u BRICS pokušaj "diverzifikacije i pronalaska novih tržišta".
Klavdij Logožar s Ekonomskog fakulteta u Mariboru jače veze s EU stavlja u kontekst "carinske unije i još dva bilateralna preferencijalna trgovinska sporazuma". Trgovina je ojačala veze, jer je "trgovina između EU-a i Turske dosegla rekordnu vrijednost od 205 milijardi prošle godine", sažima trgovinsku zamršenost.
Raste i trgovina uslugama koja premašuje 35 milijardi eura. Logozar kaže da je Turska "peti najveći trgovinski partner EU", jer je dosegla 4,1 posto ukupne robne razmjene EU. Tu su i investicije, pri čemu su tvrtke članice EU najvažniji izvor ulaganja u tursko gospodarstvo, objašnjava.
Balkanski prijatelji koji brišu linije
Potez za članstvo stoga ima mnogo više smisla sa stajališta interesa Ankare u regiji i ustaljene vanjskopolitičke doktrine "sjedenja na dvije stolice" predsjednika Erdogana, koji je prošlog proljeća osigurao presedanski treći mandat.
"Turska, koja je normalizirala dvostruku igru ili politiku sjedenja na dvije stolice, ne može se isključiti niti si dopustiti da bude isključena iz najvažnijeg “nezapadnog” multilateralnog okvir", pronicljivo je rekao Faris Kocan, stručnjak za Balkan.
Politolog također sumnja u svrsishodnost kandidature BRICS-a kao provokacije ili oblika pritiska na Bruxelles da ubrza proces integracije. "EU neće donijeti odluku o ublažavanju kriterija", kaže on i dodaje da "Turska nikada neće biti punopravna članica EU".
Turska, koja je normalizirala dvostruku igru, odnosno politiku sjedenja na dvije stolice, ne može se isključiti ili si ne može dopustiti da bude isključena iz najvažnijeg “nezapadnog” multilateralnog okvira BRICS-a”, pronicljivo objašnjava stručnjak za Balkan, politolog Faris Kočan.
Stoga ne očekuje veće posljedice za regiju; s jednim izuzetkom – Srbijom. S obzirom na položaj i značaj Srbije u regiji, Aleksandar Vučić u Erdoganu ima velikog uzora i učitelja, objašnjava. Politolog kaže da su Vučić i Erdogan "generalno dobri prijatelji", zbog čega će, prema njegovim riječima, ova akcija "ohrabriti predsjednika Srbije u stilu 'gledajte, takvu vanjsku politiku Srbija treba da vodi' i 'nemojte biti uhvaćeni usred toga'.''
Može li Erdoganovo koketiranje s BRICS-om potaknuti Vučića na sličan potez, s obzirom da je Srbija već dio kineske inicijative Pojas i put? Može se dogoditi da se Vučić zbog toga čak i odazove pozivima na sastanke BRICS-a, "budući da je Turska kao članica NATO-a izbrisala tu crvenu liniju", zaključuje stručnjak.
