.webp){kind=icon}
Izdavanje tzv. 'narodnih obveznica', što je ministar financija Marko Primorac prvi puta natuknuo krajem rujna da bi vrlo brzo ustuknuo tvrdeći da je to samo jedna od niza ideja, ovih dana ipak poprima svoje konkretnije oblike. U srijedu je ministar rekao da se izdanje planira u prvom kvartalu ove godine s rokom dospijeća od dvije godine i nominalnu kamatnu stopu višu od tri posto.
Prema riječima ministra država će obveznice izdati kako bi građani imali konkretnu priliku ostvariti nešto viši prinos na svoju štednju nego što to mogu trenutno u bankama. Usto, država na ovaj način želi "aktivnije" uključiti građane u "ove procese", kazao je Primorac, dodavši kako se na ovaj način želi i oživjeti tržište kapitala te povećati financijska pismenost.
Uz svu prikazanu dobrohotnost koja dolazi iz Ministarstva financija teško se oteti dojmu da se radi o čisto populističkom potezu vlade koja je izrazito poznata upravo po tome. Kao prvo, radi se o čistom mehanizmu same transakcije. Država će građanima nuditi obveznice uz više kamate. Novac za te kamate se izdvaja iz proračuna koji pune građani.
Čitaj više
Rekordan početak godine uz gotovo 600 milijardi dolara novih obveznica
Oporavak na tržištu je države i kompanije potaknuo na nezapamćeno izdavanje novih vrijednosnica.
19.01.2023
Kazahstan je utočište stranih ulagača za trgovanje ruskim obveznicama
Rusi su bili najčešći strani klijenti koji na kazahstanskim burzama.
12.01.2023
Završava loša godina za dionice, ali i obveznice
Globalne su dionice ove godine izgubile petinu vrijednosti, a obveznice 16 posto.
31.12.2022
U trećem kvartalu imovina mirovinskih fondova eurozone za 68 milijardi eura manja
Najveći dio imovine nalazi se u investicijskim fondovima, oko 45 posto, a slijede obveznice.
14.12.2022
Drugim riječima, država će građanima kroz poreze uzeti novac koji će im onda pod egidom "višeg prinosa nego u bankama" vratiti u obliku obvezničkog kupona. Država će građanima "dati" njihov vlastiti novac i to će marketinškim potezom predstaviti kao brigu za njihovu štednju i priliku da se narod financijski opismeni te da istovremeno zaradi.
Institucionalni investitori
Dalje, ministar Primorac napominje da će u proces biti uključeni i institucionalni investitori. Velikim ulagačima se ponekad u takvim slučajevima daje prilika sudjelovati u izdanju ako u tzv. maloprodaji – prodaji građanima – ne postoji dovoljno potražnje da se upiše cijelo izdanje. Naravno, spominje se i sudjelovanje komercijalnih banaka u cijelom procesu, vjerojatno kao kanala kojim će se obveznice izravno nuditi građanima što je uobičajeno u takvim transakcijama kad se vrijednosnice ne nude isključivo fondovima i drugim velikim ulagačima.
Sve to neizostavno podsjeća na javnu ponudu dionica Hrvatskog telekoma (HT). U jesen 2007. godine, nekoliko tjedana prije izbora, tadašnja vlast koju je vodio Ivo Sanader odlučila je građanima pružiti priliku za jačanje financijske pismenosti i ulaganje kroz kupnju dionica HT-a. Gorki okus tog procesa ostao je nakon što se ispostavilo da su građani koji su od države mogli kupiti paket dionica po atraktivnoj cijeni dobrim dijelom svoje dionice relativno brzo preprodavali špekulantima koji su na kraju najviše zaradili.
Ministar Primorac u srijedu je napomenuo da je cilj da građani narodnu obveznicu drže do dospijeća odnosno pune dvije godine. No, bez tzv. lock-up razdoblja građani uvijek mogu pokušati obveznicu prodati i na sekundarnom tržištu, odnosno burzi. Institucionalnim investitorima bi se, ovisno o uvjetima na tržištu, takva prilika mogla svidjeti jer prosječnim građanima na koje ciljaju u vladi nedostaju informacije koje su na raspolaganju velikim ulagačima. U ovom trenutku na tržištu ne postoji razlika između prinosa na tržištu i onog pod kojim bi se obveznica mogla prodavati građanima da bi takva kupoprodaja bila atraktivna velikima. No, ta se situacija lako može promijeniti.
Aktivnije sudjelovanje građana
Najavljeno izdanje 'narodnih' obveznica komentirao je i glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez koji smatra da je "aktivnije sudjelovanje građana na tržištu kapitala zasigurno pohvalno", čak i ako se govori samo o ulaganju u instrumente poput dobrovoljne mirovinske štednje. "Razvoj financijskog tržišta omogućuje da kapital (brže) dođe do projekata koji generiraju dodanu vrijednost i omogućavaju rast blagostanja", dodaje Knez.
No on ipak upozorava da sve to vrijedi uz pretpostavku "da su svi akteri u transakciji upoznati sa rizicima i ograničenjima te ih takvima prihvaćaju" što je u skladu s upozorenjem koje je dao ministar Primorac. On je napomenuo da je "izvjesnost ostvarivanja obećanih prinosa" najveća ako građani drže obveznicu do dospijeća.
Ipak, "građani trebaju biti svjesni ograničenja koja nosi tržište kapitala", upozorava Knez, "poput likvidnosti financijskih instrumenata". Za razliku od, primjerice, oročene štednje koju građani uvijek mogu razročiti i promptno dobiti glavnicu uz tzv. izdržanu kamatu, kod obveznica se može desiti da količina koju su željni prodati na tržištu ne nalazi kupca ukoliko je ta količina institucionalnim investitorima prilično mala.
ESG obveznice
"Dodatno, za razliku od depozita koji se tretiraju po nominalnoj vrijednosti, vrijednost obveznica se mijenja tijekom 'života obveznice' pa prodaja na sekundarnom tržištu nosi i rizik promjene vrijednosti u odnosu na inicijalno 'posuđeno' državi", pojašnjava Knez dodatni rizik ulaganja u obveznice. U slučaju pogoršanja tržišnih uvjeta u sekundarnoj prodaji može se dobiti značajno manje nego što je netko posudio državi, upozorava on.
Knez ističe i da bi država trebala razmatrati izdanje obveznica s tzv. ESG pravilima, "odnosno u ovom slučaju namjenom za ulaganja u održivu energiju kao što je u dva navrata radila Slovenija". To bi pomoglo investitorima i u pogledu sekundarnog trgovanja, jer se zbog razvoja ESG koncepta stalno povećava broj investitora koje više zanima ulaganje u instrumente povezane sa održivošću poslovanja.
"Drugim riječima, korištenje sredstava od izdanja obveznice za puko pokrivanje operativnih troškova države, poput isplate plaća i saniranje troškova neambicioznih državnih gubitaša, ustvari čini vrijednost takve financijske imovine usporedivo manjom u odnosu na one obveznice čija je namjena usmjerena ka investicijama u održivu i okolišno prihvatljivu infrastrukturu", komentirao je glavni analitičar Bloomberg Adrije.
"Uz svu prikazanu dobrohotnost koja dolazi iz Ministarstva financija teško se oteti dojmu da se radi o čisto populističkom potezu vlade koja je izrazito poznata upravo po tome. Kao prvo, radi se o čistom mehanizmu same transakcije. Država će građanima nuditi obveznice uz više kamate. Novac za te kamate se izdvaja iz proračuna koji pune građani. " Kad ovo pročitam zaključujem da autor hoće reći da inače kad se isplaćuje kupon institucionalnim investitorima onda troška za proračun i posredno građane kroz porez nema .