.webp){kind=icon}
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u suradnji s Carinskom upravom RH je u ponedjeljak, 12. prosinca održala panel diskusiju na temu "Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima – što nam donosi Schengen". Agencija za istraživanja tržišta i javnog mijenja IPSOS iznijela je podatke na osnovi 1300 anketiranih kućanstava kako u Hrvatskoj od 100 pušača njih 67 koristi ilegalni duhan, dok je u Sloveniji situacija nešto bolja, odnosno 24 od 100.
Ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović je na HUP-ovu panelu istaknuo činjenicu što Schengen nosi niz pozitivnih koristi za hrvatsko gospodarstvo te rekao kako je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja je uvela ograničenja na sirovi duhan. Osvrnuo se i na nove trendove i izazove, odnosno promjene u načinu prodaje i dostave ilegalnog duhana koji se sve više obavlja putem internetskih stranica i društvenih mreža.
"Regulatorni okvir duhanske industrije je vrlo dinamičan, može se govoriti o najviše reguliranom području. Ako promatramo unatrag zadnjih 11 godina, svjedočili smo čak 10 iteracija, što će reći da se radi o dinamičnom sektoru. Oporezivanjem duhanskih proizvoda namjena je između ostalog sniziti uporabu duhanskih proizvoda i poboljšati opću zdravstvenu sliku stanovništva, a time rasteretiti sustav zdravstva", poručio je Demirović. Dodao je kako su carinski službenici rekordnim zapljenama smanjili ilegalno tržište rezanog duhana. Za hrvatsko tržište je poručio kako je stabilno, a od potencijalnih negativnih efekata od ulaska u Schengen ravnatelj carina nije imao što izdvojiti, osim što je poručio da će takvi efekti biti suzbijeni i kako se preko 50 posto operativnih kapaciteta koristi upravo za suzbijanje krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina, a istaknuo je kako će se carinici premjestiti s granica u unutrašnjost i djelovati zajedno s policijom.
Ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović | Bloomberg Adria
Među panelistima je govorio i direktor KPMG-a Sean McGill koji je prezentirao njihovo izvješće o potrošnji ilegalnih cigareta u Europskoj uniji (EU). Uradili su analizu za tri skupine: krivotvoreni duhan, duhan za ilegalni izvoz ili tzv. illicit whites, te nedozvoljeni duhan. U njihovu izvješću navode kako su zbog krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina neoporezivanjem proračuni članica EU-a oštećeni za ukupno 10,4 milijarde eura, odnosno za 1,9 milijardi od 2020. godine.
Voditelj istraživanja IPSOS-a o tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji Davor Tolić kazao je i kako je znatna razlika u cijeni oporezovanog u odnosu na ilegalni duhan: gram legalnoga stoji oko 1,5 kuna, a ilegalnog 20 lipa. Nadalje, većina ispitanika u Hrvatskoj ilegalni rezani duhan kupuje preko poznanika, njih 40 posto, 30 posto kupuje na tržnicama, desetak posto duhan nabavlja u Bosni i Hercegovini te ostalim državama. Kao razloge za kupnju ilegalnog rezanog duhana ispitanici su naveli cijenu, njih 92 posto, okus 23 posto, a 20 posto zbog dijeljenja s članovima obitelji.
Čak 46 posto anketiranih, pokazalo je istraživanje, promijenilo bi navike i počelo kupovati legalni duhan da se snize cijene. S druge strane, 31 posto ispitanih odgovorilo je kako ih ništa ne bi nagnalo da prestanu kupovati ilegalni duhan, iako se radi o proizvodima slabije kakvoće koji nerijetko nisu propisno skladišteni.
"Kad prikažemo ove rezultate na ukupnoj količini, 75 posto ukupne količine rezanog duhana u Hrvatskoj praktični otpada na neoporezovani dio, radi se o nekih 850 do 900 tona, a s druge strane oporezovani dio je zanemariv, nekih 25 posto ili oko 280 tona", rekao je Tolić.
Brži protok ljudi
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber je u svojem obraćanju istaknula kako će ulazak u Schengen imati pozitivan učinak na trgovinu, turizam i tržište radne snage, brži protok roba, usluga i ljudi.
Dodaje da Hrvatska u borbi protiv nelegalnog tržišta duhanskim proizvodima ostvaruje napredak, no kako je taj problem i dalje prisutan.
Slijeva nadesno: Robert Schöniger, Irena Weber, Mario Demirović i Bojan Vodopivec | Bloomberg Adria
Hrvatska se, tvrdi, po tom pitanju nerijetko uzima kao model za druge članice EU-a. Naglasila je da ilegalna trgovina duhanom kanale prodaje širi na web stranice i društvene mreže, ali i da država treba paziti na velike skokove u cijeni duhanskih proizvoda jer graničimo s državama koje imaju puno niže cijene, pa bi velika poskupljenja značila i veliki poticaj ilegalnom tržištu.
Najavljeno je i da Europska komisija namjerava značajno povećati minimalne trošarine na duhanske proizvode.
