.webp){kind=icon}
Državnici koji su sudjelovali na Godišnjoj konferenciji o klimi UN-a (COP27) u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikhu, u nedjelju su usvojila rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za financiranje klimatskih šteta koje su već pretrpjele "posebno ranjive zemlje".
Nakon napetih pregovora koji su trajali cijelu noć, egipatsko predsjedništvo COP27 objavilo je tekst nacrta sporazuma i istovremeno sazvalo plenarnu sjednicu kako bi ga proglasili konačnim, sveobuhvatnim sporazumom. Odluka COP27 već se spominje kao "povijesna", a usvojena je konsenzusom više od 200 zemalja na plenarnoj skupštini uz gromoglasan pljesak, piše Hina.
U Sporazumu se naglašava neposredna potreba za novim, dodatnim, predvidljivim i odgovarajućim financijskim resursima za pomoć zemljama u razvoju koje su posebno osjetljive na ekonomske i neekonomske učinke klimatskih promjena. Među tim mogućim načinima financiranja izričito je stvaranje "fonda za odgovor na gubitke i štete", što je snažan zahtjev zemalja u razvoju, koje su se ujedinile oko tog pitanja.
Pitanje "gubitka i štete", više nego ikada u središtu rasprava nakon razornih poplava koje su nedavno pogodile Pakistan i Nigeriju, a stavljeno je na dnevni red u zadnji čas, nakon dugog oklijevanja bogatih zemalja, i pod uvjetom da se odbaci pitanje moguće zakonske odgovornosti ili odštete.
Kamen spoticanja
Plaćanje naknade za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama siromašnijim zemljama se pokazalo kao kamen spoticanja u središtu razgovora pod vodstvom UN-a.
Europska unija je u četvrtak, uoči planiranog zatvaranja konferencije, ponudila prihvaćanje fonda, pod uvjetom da on bude rezerviran za "posebno ranjive zemlje", čime bi se isključile zemlje u razvoju koje su doživjele snažan rast poput Kine. EU je također želio spomenuti proširenje "baze doprinositelja", što bi omogućilo uključivanje Kine.
Prije više od deset godina zemlje, posebno one razvijene, obećale su 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju do 2020. za suočavanje s klimatskim promjenama i prilagodbu njima. Na značajnoj konferenciji o klimi u Parizu 2015., na kojoj se svijet prvi put složio oko cilja ograničavanja globalnog zatopljenja, ponovili su to obećanje i produžili rok do 2025. godine.
Modalitete provedbe odluke, a time i fonda, morat će izraditi poseban odbor za usvajanje na sljedećem COP28, krajem 2023. godine u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Također će morati odlučiti o konačnoj globalnoj deklaraciji i nastojanjima da se smanje emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje.
Prema izvješćima raznih medijskih dopisnika s konferencije, sporna točka je i smanjenje ili ukidanje korištenja fosilnih goriva te cilj ograničavanja zagrijavanja atmosfere na 1,5 stupnjeva Celzijusa iz predindustrijskog doba, koji već je dogovoren prošle godine u Glasgowu.
