.webp){kind=icon}
Fortenova je objavila vijest o prvoj regionalnoj prinovi u portfelju, Energia naturalis (ENNA) otkrila je kako se priprema za izlistavanje te kako iz njezina sastava izlazi Prvo plinarsko društvo (PPD) te popravila malo gorak okus koji je ostavilo usporavanje hrvatskog BDP-a. Tjedan su osvjetlale i vijesti da turistička sezona tek što je počela i već obara rekorde, a čini se i da se nazire svjetlo na kraju inflacijskog tunela jer prema najnovijim podacima u najvećim europskim gospodarstvima inflacija usporava.
Želja za revitalizacijom u Fortenova Grupi ovog je proljeća konačno proključala. Ne samo da traže nove vlasnike, već su se u toj grupaciji odvažili i na akviziciju, prvu nakon osječkog pogona Megglea u Osijeku koji su preuzeli krajem listopada 2020. godine. U srijedu je objavljeno kako je Mercator-CG preuzeo crnogorski trgovački lanac Franca sa 67 prodavaonica i 900 zaposlenika. Time je Mercator-CG, koji u Crnoj Gori posluje pod brendom IDEA, postao jedan od najvećih poslodavaca u toj državi. Izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju i predsjednik Uprave Konzuma Zoran Mitreski dao je naslutiti kako ta Fortenovina akvizicija možda neće biti jedina. Usprkos pravnim zavrzlamama, čini se kako se hrvatski uspavani div sa sjedištem u Nizozemskoj sada doista budi.
Potpisivanje kupoprodajnog ugovora Mercatora CG i trgovačkog lanca Franca Foto: Mercator CG
Dok se u Fortenovi otvaraju nove perspektive, u hrvatskoj maloprodaji i uslužnom sektoru vlada mrzovolja. Indeks ekonomske klime (ESI) u svibnju je pao na 108,4 boda, odnosno 0,4 boda u odnosu na travanj, pokazalo je istraživanje Europske komisije. Hrvatska se u travnju snažnim godišnjim padom od 3,5 posto pridružila trendu pada industrijske proizvodnje koji je zahvatio Europsku uniju. Ipak, maloprodaja se trgnula, nakon pada prometa u veljači i u ožujku, u travnju je promet porastao.
Kad smo već kod ovotjednih objava Državnog zavoda za statistiku, najviše su se iščekivali podaci o kretanju bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom je tromjesečju. Taj indikator o stanju gospodarstva potvrdio je da se ekonomske aktivnosti usporavaju. Hrvatski BDP je u prvom kvartalu bio realno 2,8 posto viši nego u istom razdoblju godinu prije, a prema najnovijim, revidiranim, podacima godišnji porast u posljednjem lanjskom tromjesečju iznosio je 3,5 posto.
Ne usporava se, međutim, turizam. Da upijanje sunca i plaćanje preskupih kava i ručkova na jadranskim destinacijama ne može dosaditi pokazuje i eVisitor. Hrvatsku je do lipnja već posjetilo više ljudi nego u rekordnoj 2019. godini, a taman kad smo se navikli na to, Croatia prestaje biti full of life. Hrvatska turistička zajednica bira novi slogan za što si je dala rok do kraja lipnja.
Mada se turistička sezona tek zahuktava i najave s glavnih emitivnih tržišta indiciraju da bi mogla biti rekordna, podaci o slabljenju industrijske aktivnosti te generalnom usporavanju glavnih trgovinskih partnera sugeriraju "velike izazove" za ostvarenje "relevantnog rasta" BDP-a u ovoj godini, smatra Ivan Odrčić, voditelj analize makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije.
Državna potrošnja i investicije su u prvom tromjesečju zabilježile usporavanje godišnjeg rasta, evidentno je i usporavanje rasta robnog izvoza u prva tri mjeseca. To, kako kaže Odrčić, uz relativno visoku bazu, sugerira na usporavanje inozemne potražnje.
Potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos Foto: Bloomberg
Da će biti izazovno sugeriraju i iz Europske središnje banke (ECB). "Stabilnost cijena je ključna za trajnu financijsku stabilnost. No, kako pooštravamo monetarnu politiku da bismo smanjili visoku inflaciju, može doći do ranjivosti u financijskom sustavu", izjavio je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos. U priopćenju ECB-a bez uvijanja se kaže kako je financijska stabilnost u eurozoni krhka, a svaki novi potres u bankovnom sektoru velika prijetnja.
Toga su svjesni i ulagači koji su suzdržani pri investiranju iako europske banke posluju sve bolje. Jednako tako ne galvanizira ih ni sve popularniji zeleni energent vodik. No, zato svoju porciju investicija ovih dana mogu očekivati u "wining and dining" sektoru. Treba pritom imati na umu kako je sastanak Federalnih rezervi takoreći iza ugla. Ulagači sa svih strana svih ovozemaljskih oceana iščekuju hoće li doći do novog podizanja kamatnih stopa.
Iako usporava, inflacija se i dalje odbija u potpunosti potčiniti volji središnjih banaka. ECB mora odabrati između inflacije i ekonomskog rasta, smatraju analitičari Bloomberg Adrije koji su se u najnovijem izdanju Adria Insighta pozabavili monetarnom politikom eurozone i Adria regije. Na to što će se dalje događati, svakako će utjecati i izvještaji s terena.
U Njemačkoj su potrošačke cijene u svibnju bile 6,3 posto više nego u istom mjesecu lani. U travnju su one porasle za 7,6 posto. Taj podatak koji je objavio u srijedu Savezni ured za statistiku iznenadio je i analitičare koji su sudjelovali u Bloombergovu istraživanju i dali srednju procjenu rasta od 6,7 posto. Više nego što se očekivalo usporila je i inflacija u Španjolskoj, ali i u Francuskoj gdje je dosegnula najnižu razinu u godinu dana. Ti rezultati čak i u pesimistima bude nadu da se nazire stanka u postroživanju monetarne politike.
Nažalost, rat u dvorištu Europe se ne stišava, dapače, rusko-ukrajinski rat eskalira. Bespilotne letjelice napale su Moskvu, a napadi na Ukrajinu se nastavljaju.
Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič na konferenciji Regreen Foto: Bloomberg Adria
Dok neki ratuju, drugi promišljaju o svojoj budućnosti. Na regionalnoj konferenciji Regreen koja se u organizaciji Bloomberg Adrije održala u srijedu, tema je bila zelena transformacija. Tom je prilikom slovenski ministar financija Klemen Boštjančič otkrio kako razmatraju o izdavanju obveznica na američkom, kineskom i japanskom tržištu, a mogla bi to biti i zelena obveznica.
Svoju predanost zelenom potvrdila je i grupa Energia naturalis (ENNA) iz koje su najavili ciklus ulaganja u zelene projekte vrijedan više od milijardu eura. No to nije bila i jedina vijest iz grupacije na čijem je čelu Pavao Vujnovac. Naime, perjanica grupe Prvo plinarsko društvo (PPD) nastavlja poslovati kao samostalna tvrtka, a ENNA se priprema za inicijalnu javnu ponudu dionica na tržištu kapitala (IPO).
Prema konsolidiranom izvješću u 2021. godini poslovni prihod im je bio oko pet milijardi eura. Još nema novijih podataka o poslovanju ENNA-e, no zasigurno je Grupa značajno doprinijela ukupnim prihodima hrvatskih kompanija koji su lani skočili 27 posto na više od bilijun kuna, objavila je Financijska agencija. Najveće prihode 35,1 milijardu kuna i najveću dobit u iznosu od 1,8 milijardi kuna ostvarila je Ina.
Iako bi se moglo spomenuti još šošta poput pet milijuna eura vrijedne investicije Podravke u slovenskoj Pekari Vič ili prvoj tvrtki u Hrvatskoj koja je spojila uzgoj ovaca i agrosolare, zaustavit ćemo se tu.
