.webp){kind=icon}
Velika većina Hrvata, oko tri četvrtine, ne smatra da pripadaju Srednjoj Europi i u tome su slični Srbima, Bugarima i Rumunjima, pokazalo je istraživanje tvrtke CEPER koja se bavi praćenjem medija, istraživanjem tržišta i anketama na srednjoeuropskom području.
Ne iznenađuje da je većina ispitanika iz Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske, pa i Slovenije, svoje zemlje identificirala kao dio Srednje Europe između granice Njemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza.
"Ispitanici iz 10 europskih zemalja upitani su kojem dijelu Europe pripada njihova zemlja te im je ponuđen izbor između Istočne Europe, Zapadne Europe, Srednje Europe ili Balkana", navodi CEPER, što je na engleskome kratica za Srednjoeuropsku perspektivu. Anketa je provedena između 20. veljače i 10. ožujka ove godine na po tisuću ispitanika po zemlji.
Čitaj više
U prvom kvartalu minimalan rast BDP-a u eurozoni od 0,1 posto
Na godišnjoj razini u prvom tromjesečju rast u eurozoni i EU iznosio je 1,3 posto.
28.04.2023
Dolazi li vrijeme konsolidacije u europskom sektoru telekomunikacija?
Cilj konsolidacije u europskom telekomunikacijskom sektoru je biti konkurentan na globalnom tržištu.
28.04.2023
Ministri financija EU-a na sastanku o fiskalnim pravilima i zaštiti banaka
Njemačka želi čvršća jamstva kod novih fiskalnih pravila koja bi trebala naslijediti ona iz Pakta o stabilnosti i rastu.
27.04.2023
Većina anketiranih u šest zemalja opredijelila se za Srednju Europu. Među njima je 77 posto Austrijanaca, 68 posto Čeha, 65 posto Slovaka, 63 posto Poljaka, 55 posto Mađara i 52 posto Slovenaca.
U Hrvatskoj se tek 26 posto ispitanih vidi u srednjoj Europi
"Unatoč tome što neke regionalne postkomunističke zemlje Austriju doživljavaju kao zapadnu, 64 posto više Austrijanaca identificiralo je svoju zemlju kao srednjoeuropsku nego kao dio Zapadne Europe. U Češkoj je razlika između pripadnosti Srednjoj Europi i druge najčešće navođene zapadnoeuropske regionalne pripadnosti bila 53 posto. U Poljskoj 47 posto, u Slovačkoj 45 posto, dok je u Mađarskoj 32 posto više tvrdilo da njihova zemlja ima srednjoeuropski nego istočnoeuropski identitet. U Sloveniji je razlika između postotaka onih koji su odabrali Srednju Europu i drugog po učestalosti odgovora, Balkana, bila 24 posto", pokazuje anketa.
U Mađarskoj osam posto i u Sloveniji 28 posto anketiranih tvrdi da svoje zemlje povezuje s Balkanom. Objašnjenje bi moglo stajati u tome što se za Mađarsku kaže da su vrata Balkana, dok u Sloveniji veza s poluotokom možda potječe iz jugoslavenske prošlosti", objašnjava CEPER.
Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka imale su jasnu viziju srednjoeuropske pripadnosti na političkoj razini, pa su osnovali Višegradsku skupinu, a u određenoj mjeri to se odnosi i na Inicijativu triju mora.
Rezultati ankete
U Hrvatskoj tek 26 posto ljudi povezuje svoju zemlju sa Srednjom Europom, a u Srbiji je to 11 posto. U Rumunjskoj je to devet posto, a u Bugarskoj samo pet posto.
U Srbiji se 75 posto ispitanih opredijelilo za Balkan, u Bugarskoj 50 posto, a u Hrvatskoj 36 posto. U slučaju Rumunjske, većina anketiranih ili 57 posto smatra da pripadaju Istočnoj Europi.
Zanimljivo je da je čak 22 posto anketiranih Hrvata reklo da im zemlja pripada Zapadnoj Europi. To je najveći postotak te opredijeljenosti u svih 10 zemalja, čak više nego u Austriji, gdje to misli 13 posto ispitanika.
Teško se oteti dojmu da kod Hrvata postoji određeni stupanj zbrke kad je riječ o definiranju ove vrste pripadnosti, što je vjerojatno uvjetovano povijesno-društvenim okolnostima iz prošlosti, poglavito nedavne. No bilo bi zanimljivo vidjeti i koliko bi Hrvata reklo da im zemlja spada u mediteransku regiju.
"U većini zemalja koje su konvencionalno označene kao srednjoeuropske, ovaj regionalni identitet ima privlačnost. Kao rezultat toga, nije pogrešno i dalje nazivati države članice EU-a istočno od Njemačke Srednjom Europom", navodi CEPER.
