.webp){kind=icon}
Šok i nevjerica. U nedostatku boljih riječi te vjerojatno najbolje opisuju stravičan događaj u beogradskoj osnovnoj školi koji je obilježio tjedan iza nas. Takav, teško shvatljiv zločin zasjenio je i Vladine probne balone oko porezne reforme, i vijest o usporavanju inflacije, i kamatnu politiku Feda i ECB-a, i napad dronovima na Kremlj, čak i prognozu naših analitičara da će početi padati cijene kvadrata.
Naime, analitički tim Bloomberg Adrije je u svojoj regionalnoj analizi došao do zaključka da bi građevinski sektor u ovoj godini na krilima javnih ulaganja u infrastrukturne projekte trebao blago rasti, dok će privatna ulaganja u stanogradnju zbog manje potražnje usporiti. Potražnju će zakočiti niski realni prihodi, visoka inflacija i sve veće kamatne stope. Manja potražnja, znaju i oni koji nisu veliki ekonomski znalci, spušta cijene.
Licencirane fotografije/Sigma
"U skladu s nedavnim razvojem događaja – očekivanim mekim prizemljenjem gospodarstava u regiji, plitkim tržištem rada, rastućim kamatama na stambene kredite i pritiscima na rast plaća pod utjecajem inflacije, vidimo korekciju cijena nekretnina od oko pet posto u prosjeku do kraja 2023. godine", kazali su iz BBA-ina analitičkog tima.
S druge strane nekretninskog rova, oni koji posjeduju nekretninu i bave se kratkoročnim turističkim najmom mogu već sada na krovove postaviti pobjedničke zastave. Za Praznik rada već su pali rekordi – do tog je vikenda Hrvatska privukla 49 posto više turista nego prošle godine. Sve obećava vrlo unosnu sezonu, tim više što još nema poreza na nekretnine, a kako se čini, neće ga skoro ni biti.
Vlada bljedunjavo daje naslutiti kako priprema poreznu reformu koja bi u rukama građana trebala ostaviti više novca. I dok se iščekuje kraj svibnja da građani dobiju povrat preplaćenog poreza koji je dosegao 250,4 milijuna eura, glavni makroekonomski analitičar Bloomberg Adrije Ivan Odrčić, na osnovi dostupnih podataka, ukazuje kako se i dalje, zaobilaze ključni problemi. Korekcije doprinosa za mirovinsko osiguranje dugoročno ugrožavaju položaj radnika, a potencijalno smanjivanja stope poreza na dohodak dobar je korak samo ako ga prati i promjena glede aktivnijeg oporezivanja nekretnina.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u nekoliko navrata kako poreznim rasterećenjima Vlada želi povećati neto primanja građana | Hina
I dok se čeka da se dozna koliko će na kraju i kome porasti plaće, još će se mjesecima osjećati inflacijsko osipanje kupovne moći. Veseli stoga što je u travnju prvi put u deset mjeseci temeljna inflacija u eurozoni usporila, iako je godišnja stopa inflacije u tom istom mjesecu porasla na sedam posto. U ožujku je rasla tek mrvu nižih 6,9 posto. U Hrvatskoj je usporavanje godišnje stope inflacije bilo nešto očitije, rast je s 10,7 posto u ožujku, pao na 8,8 posto u travnju. Inflacija je oslabjela peti mjesec za redom.
No veselje je kratkog daha jer ovoga tjedna američka i europska središnja banka povećanjem kamatnih stopa vraćaju u stvarnost. Federalne rezerve odlučile su u srijedu, sukladno očekivanjima, referentnu kamatnu stopu podići za 25 baznih bodova, no vijesti koje bi zaista odobrovoljile ulagače nisu objavljene. Tržište se nadalo kako će Fed signalizirati da će nakon desetog povećanja kamatnih stopa od ožujka 2022. godine uzeti pauzu. O tome će se odlučivati u lipnju, ostao je zagonetan šef Feda Jerome Powell.
U utorak su se senatori Elizabeth Warren i Bernie Sanders upozorili Powella da prestane podizati kamatne stope | Bloomberg
Europska središnja banka slijedila je prekooceanske kolege povisivši u četvrtak kamatne stope za 25 baznih bodova, i to nije kraj, tvrde analitičari Bloomberg Adrije. I bez najnovijeg rasta kamata, u prvom tromjesečju banke u eurozoni usporile su dinamiku kreditiranja više od očekivanja. No banke ne moraju dizati kamate, one sjajno zarađuju od depozita, argumentirao je glavni BBA-in analitičar Andrej Knez.
Iako postoji sve veća zadrška prije ulaska u kredit, postojeći poduzetnički investicijski planovi realiziraju se po planu. Bar kad je riječ o gradnji Rimčeva kampusa u Svetoj Nedelji koja dobro napreduje. Rimac Grupa je ovoga tjedna objavila i izvješće o poslovanju u 2021. godini, i gle čuda, nakon preliminarnog izvješća prema kojem je poslovala s gubitkom od 540 milijuna kuna (71,67 milijuna eura), revidirano financijsko izvješće pokazalo je dobit od 640 milijuna kuna (oko 85 milijuna eura).
Dobra vijest došla je i iz Slavonskog Broda, gdje će International Working Group, kompanija koja nudi rješenje za model hibridnog rada, otvoriti prvi radni prostor izvan Zagreba.
A dok se sve više približava velika ukrajinska protuofenziva, Kremlj je u srijedu objavio kako su srušili dron koji je namjeravao napasti rusku predsjedničku rezidenciju i za taj, kako su ga prozvali, teroristički čin optužili Ukrajinu koja negira optužbe. Rusija je odgovorila masovnim raketnim napadom na ukrajinske gradove, a prema svemu sudeći, sprema se neka nova etapa ovog brutalnog sukoba.
