.webp){kind=icon}
Domaća inflacija u travnju usporila na 8,8 posto, nazire se kraj dizanja kamata, dok je inflacija u eurozoni porasla na sedam posto, a temeljna inflacija usporila. Građani lani preplatili 250,4 milijuna eura poreza, povrat do kraja svibnja, a stižu nam i predizborne porezne promjene koje nisu loše, ali ključni problemi i dalje ostaju.
Inflacija u Hrvatskoj usporila...
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u travnju ove godine iznosila je 8,8 posto u odnosu na 10,7 posto u ožujku. Na mjesečnoj razini inflacija je iznosila 0,9 posto.
Ovo je već peti mjesec za redom kako inflacijski pritisci u Hrvatskoj na godišnjoj razini slabe. Vrhunac je bio u studenome prošle godine, na 13,5 posto. "Objavljene brojke za inflaciju u travnju nešto su slabije od naših očekivanja. Do objave više detalja, ključne faktore u padu inflacije vidimo u daljnjem pojeftinjenju cijena energenata te općenito efektima visoke baze. Štoviše, mjesečni porasti cijena usluga, koji su sezonski naglašeniji u ovim mjesecima, bili su i dalje prilično visoki u povijesnim terminima", kaže glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
... u Eurozoni blago porasla
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u travnju porasla je blago na sedam posto nakon 6,9 posto u ožujku, objavio je u utorak u prvoj procjeni Eurostat, no dobra je vijest da je temeljna inflacija usporila prvi put u 10 mjeseci. Prema glavnim komponentama, najveći rast cijena na godišnjoj razini bio je u segmentu hrane, alkohola i duhana, i to od 13,6 posto u usporedbi s 15,5 posto u ožujku. Kod ne-energetskih industrijskih proizvoda, rast je 6,2 posto prema 6,6 posto u ožujku, usluge su porasle na 5,2 posto nakon 5,1 posto u ožujku, a kod energije, rast je 2,5 posto nakon pada od 0,9 posto na godišnjoj razini u ožujku. Na mjesečnoj razini stopa inflacije u ožujku procijenjena je na 0,7 posto.
Porezne izmjene
Iako hvalevrijedan potez, najava Vladinih mjera poreznih izmjena zbog svojeg nedostatka strukturnih promjena ostavlja gorak okus u ustima, tim više što se same izmjene najavljuju u vremenu superizborne godine. Najave vladajućih govore o paketu poreznih izmjena koje će (između ostalog) uključivati korekciju doprinosa za mirovinsko osiguranje, što bi prvenstveno pogodilo dobar dio zaposlenih koji zarađuju uglavnom ispod prosjeka, smatra Ivan Odrčić, glavni makroekonomski analitičar Bloomberg Adrije.
Prema prvim najavama, porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu prije svega onima s nižim dohocima, dok bi onima sa srednjim i većim primanjima plaće rasle manje. O najavi mogućih korekcija iznosa poreznih stopa na dohodak, naš analitičar ističe da bi to bio korak u pravom smjeru samo ako se ide na manji iznos stopa od trenutnih na postojećim platnim razredima i/ili pomicanje tih stopa naviše, odnosno primjenjivanje trenutnih stopa na bitno više iznose platnih razreda. Taj prijedlog bi direktno i efikasno pomogao visokoobrazovanoj, odnosno visokokvalificiranoj radnoj snazi, što bi utjecalo i na smanjivanje njezinih loših migracijskih tokova, smatra.
Stiže povrat poreza
Porezna uprava građanima će vratiti ukupno 250,4 milijuna eura preplaćenog poreza na dohodak, a naplatit će oko 12,5 milijuna eura poreza koji nije bio naplaćen tijekom 2022. godine. Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu proveden je za ukupno 748.546 poreznih obveznika. Golema većina njih, ukupno 677.714 građana, tijekom prošle godine preplatila je porez i prirez na dohodak, dok je kod 58.712 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak.
Većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak trebala bi biti izvršena do kraja svibnja ove godine, najavila je Porezna uprava.
Slijedi…
Danas će oči biti uprte u Fed i njihovu odluku o kamatnim stopama. Očekuje se da bi kamatne stope mogli podići za četvrtinu postotnog boda, ali signaliziraju i potencijalno zaustavljanje najoštrijeg monetarnog stezanja u posljednjih nekoliko desetljeća.
Danas će Eurostat objaviti podatke o nezaposlenosti u ožujku, zatim broj izdanih građevinskih dozvola te rezultate za industriju u veljači. Potaknut tim objavama, istraživački centar Bloomberg Adrije donio je veliku analizu građevinarstva i tržišta nekretnina u Adria regiji. Građevinski sektor u ovoj godini bi na krilima javnih ulaganja u infrastrukturne projekte trebao blago rasti, dok će privatna ulaganja u stanogradnju usporiti, ističe naš istraživački tim.
