.webp){kind=icon}
Idućeg tjedna se nastavlja sezona objave godišnjih rezultata na Zagrebačkoj burzi, a posebnu pozornost obratit ćemo na perjanice poput Hrvatskog Telekoma, Ericsson Nikole Tesle i AD Plastika. Vidjet ćemo hoće li to donijeti ikakvu dinamiku na učmalom zagrebačkom financijskom tržištu.
U prvih devet mjeseci prošle godine HT grupa ostvarila je prihode od 735,28 milijuna eura (5,54 milijardi kuna), što je na razini lanjskih brojki, kad su prihodi iznosili 733,96 milijuna eura (5,53 milijarde kuna). Neto dobit je u tri kvartala dosegnula 69,68 milijuna eura (525 milijuna kuna), 14 posto više nego prošle godine, ali je samo u trećem tromjesečju zabilježen pad profita s 39,15 milijuna eura (295 milijuna kuna) na 29,73 milijuna eura (224 milijuna kuna), odnosno gotovo za četvrtinu.
Hrvatski Telekom se u tri lanjska kvartala nije uspio oduprijeti inflatornim pritiscima, što pokazuje pad EBITDA marže za 0,8 postotna boda, zaključili su tada analitičari Bloomberg Adrije, koji će se i ovoga puta podrobnije pozabaviti poslovnim rezultatima domaćeg telekomunikacijskog diva.
Kostas Nebis, predsjednik uprave HT-a | Damir Senčar/Hina
Ericsson Nikola Tesla je pak u prvih devet mjeseci prošle godine ostvario 205,72 milijuna eura (1,55 milijardi kuna) prihoda, što je na razini preklanjskih rezultata, kad su prihodi u istom razdoblju iznosili 203,07 milijuna eura (1,53 milijardi kuna). Dobit iz redovnog poslovanja kompanije snižena je s preklanjskih 17,52 milijuna eura (132 milijuna kuna), na 13,67 milijuna eura (103 milijuna kuna), odnosno za 22 posto, dok je neto dobit skliznula za 30 posto, na nešto manje od 10,62 milijuna eura (80 milijuna kuna).
Naši analitičari tom su prilikom upozorili na to da kontinuiran rast prihoda iz ranijeg petogodišnjeg razdoblju u 2022. godini usporava, a slabljenje prodajnih rezultata u drugom i trećem kvartalu lani čak mogu ukazati na potencijalno negativne stope rasta za cijelu godinu, ako to u posljednjem tromjesečju ne kompenzira bitniji rast usluga prema Ericssonu.
Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericssona Nikole Tesle | Edvard Šušak/Hina
AD Plastik je u prvih devet mjeseci 2022. godine ostvario prihod od 82,82 milijuna eura (623,98 milijuna kuna), što je 24,9 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije. Operativni profit (EBITDA) bio je za 88,1 posto niži od istog razdoblja u 2021. i iznosio 1,53 milijuna eura (11,57 milijuna kuna), a ostvaren je neto gubitak od 11,55 milijuna eura (87,04 milijuna kuna). U prvih devet mjeseci godinu ranije ovaj proizvođač autodijelova imao je neto profit od 3,05 milijuna kuna (23 milijuna kuna).
Zgodno se podsjetiti kako je prilikom nedavnog posjeta predsjednika Zorana Milanovića kompaniji AD Plastik rekao kako je kompaniji oduzeta imovina u Rusiji, ubrzo je iz Ureda predsjednika stiglo pojašnjenje kako je predsjednik zapravo želio reći kako je u jednoj tvornici obustavljena proizvodnja, dok druga radi sa smanjenim kapacitetom. Tom promptnom reakcijom izbjegnuta je katastrofa koja bi inače zasigurno snašla dionicu našeg proizvođača autodijelova, a teško da bi i Crobex ostao neokrznut.
Posjet predsjednika Zorana Milanovića AD Plastiku | Bloomberg
Dok čekate rezultate svojih favorita na Zagrebačkoj burzi, već u ponedjeljak možete uroniti u veliku analizu kompetitivnosti u Adria regiji koju su pripremili naši analitičari.
U četvrtak izlazi i drugi broj Bloomberg Businessweek Adrije, u kojem ćete moći doznati koje su najstarije i najveće tvrtke u regiji. Razgovarali smo i s 94-godišnjim menadžerom, koji je vjerojatno osoba s najdužim radnim stažom u regiji. Naime, u mirovinu je otišao s 90 godina! Saznat ćete, između ostaloga, i kako doseljeni Rusi mogu ekonomski osnažiti Srbiju i sve što morate znati o poslovnom bontonu regije.
Časopis je dostupan i putem interneta, a možete ga čitati na srpskom, hrvatskom i slovenskom jeziku. Svakoga petka na Bloomberg Adria TV-u možete pratiti emisiju Businessweek u kojoj dajemo uvid u to kako smo pripremali ključne članke.
U ponedjeljak ćemo doznati i kolike su prošle godine bile prosječne neto i bruto plaće zaposlenih u Hrvatskoj, no ključna statistika koju idućeg tjedna objavljuju i DZS i Eurostat su podaci o inflaciji za siječanj.
DZS će tu otići i korak dalje, pa ćemo dobiti uvid i u njihov ažurirani popis prosječnih maloprodajnih cijena dobara i usluga u kunama i eurima u Republici Hrvatskoj.
Iskreno se nadamo da će se potvrditi prvi neslužbeni podaci DZS-a s početka mjeseca, prema kojima nije zabilježen rast cijena u odnosu na mjesec ranije i da nećemo morati gledati još neku od novih spasonosnih antiinflacijskih mjera iz Vladina arsenala, poput nedavno predstavljene aplikacije koja bi trebala riješiti sve probleme s uvođenjem eura.
A zahvaljujući peru našeg Karla Vajdića dobit ćete jedinstvenu priliku doznati sve o tome tko je posljednjih deset godina vedrio i oblačio na hrvatskom tržištu kapitala, koji su brokeri ispali iz igre i kako se to sve odrazilo na promete Zagrebačke burze.
