.webp){kind=icon}
Tjedan iza nas svakako su obilježili NLO-ovi u raznim dijelovima svijeta, koji više i nisu uznemiravajuća pojava, i pobjeda Leta 3 koji će Hrvatsku zastupati na ovogodišnjem Eurosongu u svibnju i koji je svojim nastupom izazvao kudikamo više uzbuđenja. Njihova angažirana pjesma Mama ŠČ promptno je probudila dežurne domaće, regionalne, ali i europske dušobrižnike.
Čini se kako je ovaj riječki bend, koji se itekako dobro zna nositi s negativnim publicitetom koji najčešće izvire iz licemjerja i gluposti, podsjetio sve one koji toga nisu svjesni ili su pak naprosto to odlučili zaboraviti da se u Europi vodi veliki rat.
Riječki rokeri uspjeli su podsjetiti sve koji su to zaboravili da smo u ratu | Bloomberg
Srećom, vojnici europskih država još se ne vraćaju kući u crnim vrećama, no to nikako ne znači da ovaj rat nije stvaran i da svi ne plaćaju njegov danak. Tako su, prema analizi think-tanka Bruegel, od rujna 2021. do siječnja ove godine članice Europske unije (EU) rasporedile 681 milijardu eura kako bi ublažile udar energetske krize.
Istovremeno se Europa našla u paradoksalnoj situaciji jer nakon prošlogodišnje šoping groznice, kada se nije pitalo za cijenu, sada raspolaže najvećim zalihama plina u puno godina, od čega je dobar dio blokiran u skladištima. Naime, cijene su drastično pale, što znači da bi prodaja plina iz zaliha značila gubitke u milijardama eura za porezne obveznike jer je dio tog plina plaćen državnim novcem ili posebnim naknadama koje građani plaćaju.
Cijene plina drastično su pale
No čini se kako u Bruxellesu mogu biti zadovoljni dosadašnjim tijekom rata jer je, kako su pokazale zimske ekonomske prognoze, Europska unija za dlaku izbjegla recesiju. Prema najnovijim procjenama, gospodarski rast trebao bi biti veći, a inflacija, unatoč ratu u Ukrajini, niža nego što se ranije očekivalo. Europska Komisija je blago povisila i prognozu rasta hrvatskog BDP-a. Štoviše, Europska komisija Rusiji priprema novi paket sankcija koji će ovaj put obuhvatiti zabrane izvoza niza proizvoda, tehnologija i komponenti otkrivenih u ruskom oružju na ratištima u Ukrajini, a na tom popisu će se naći čak i opjevani traktori.
A kako zbog rata stoji Hrvatska? Izuzmemo li to da toksični oblak inflacije sve više guši i maloprodaju i želju vlasti da ograniči pristup informacija novinarima – i ne tako loše. Tako bi se nakon višegodišnjeg pada domaće proizvodnje plina taj negativan trend u 2023. godini mogao zaustaviti te nakon toga krenuti s laganim godišnjim rastom. Provjerili smo i kada će iz riječke rafinerije poteći nove količine dizela, a i doznali kako se konačno s mrtve točke pokreće pitanje eksploatacije golemih hrvatskih geotermalnih potencijala. Naime, samo na dosad identificiranim hrvatskim geotermalnim nalazištima mogle bi se izgraditi geotermalne elektrane ukupne snage oko jedan gigavat! ŠČ!
Enerkon
Okej, a gdje je tu Rusija? Ratna avantura u Ukrajini teško baš da se odvija prema planu Vladimira Putina i njegovih generala, ali je gospodarstvo pokazalo iznenađujuću žilavost. Prije svega, ruske su tvrtke lani izvele najviše bušenja na svojim naftnim poljima u posljednjih desetak godina, s malo znakova kako su međunarodne sankcije ili odlazak nekih velikih zapadnih tvrtki izravno naštetili naftnim operacijama. Rusija je za borbu protiv sankcija okupila i veliku armadu tankera, a bez većih problema našla je i kupce za svoju naftu i naftne prerađevine.
Posebno je zabrinjavajuća sve snažnija ruska dominacija na tržištu nuklearne energije, a pomalo se apsurdnom čini činjenica da Rosatom osigurava oko petinu obogaćenog uranija potrebnog za 92 reaktora u SAD-u. No sad smo već zabrazdili u prekompleksna pitanja.
Doznali smo i koliko će Ina platiti poreza na ekstraprofit, ali i detalje oko izdanja narodne obveznice.
