.webp){kind=icon}
Duboko u finskim šumama, na samom sjeveru Europe, mahovina i grmovi borovice kriju smrtonosnu prijetnju borealnim šumama, odnosno tajgama koje su za planet jednako važne kao amazonska prašuma.
Komadi kore ljušte se dok iglice padaju s umirućih grana stabala koje napadne smrekov potkornjak (Ips typographus). Taj kukac s klimatskim promjenama odlazi sve sjevernije i ubija sve više stabala. Šume u finskoj regiji Laponiji sve su više pogođene njihovom najezdom.
Sićušni smeđi kukci napadaju visoku smreku (Picea abies), jednu od najčešćih vrsta drveća u Finskoj, te mogu prouzročiti veliku štetu šumama. Kukci se probijaju kroz koru bušenjem tunela kako bi položili jajašca, a kornjaši ubijaju smreku zaustavljajući dotok vode i hranjivih tvari do viših grana.
Čitaj više
UN-ovu je samitu u Montrealu cilj zaštititi preostalu bioraznolikost
Samit traje do 19. prosinca i okupit će se više od 10 tisuća sudionika, uključujući vladine dužnosnike, znanstvenike i aktiviste.
07.12.2022
COP27 planira fond za financiranje klimatskih šteta u ranjivim zemljama
Na COP27 su usvojili rezoluciju kojom se predviđa stvaranje namjenskog fonda za klimatske štete.
20.11.2022
Turizam će se morati mijenjati ukorak s klimatskim promjenama
Ne budu li se emisije kontrolirale, zagrijavanje će se ubrzati i donijeti izrazito povećanu razinu vremenskih nepogoda.
18.11.2022
SP u Kataru – ništa od najavljene ugljične neutralnosti
Prema stručnjacima, organizatori Svjetskog nogometnog prvenstva podcijenili su veličinu emisija stakleničkih plinova.
13.11.2022
S klimatskim je promjenama rizik od širenja tih štetnika puno veći. "Vrsta je prouzročila veliku štetu diljem srednje i istočne Europe, posebice od 2018. godine. Moramo to prihvatiti i tome se prilagoditi, ovdje se stvari brzo mijenjaju", rekao je za AFP Markus Melin, znanstvenik s Finskog instituta za prirodne resurse.
Najveća prijetnja je u južnoj Finskoj, a sparno ljeto prošle godine dovelo je do pustošenja potkornjaka na samom sjeveru Finske, u regiji Kainuu.
Ovi kornjaši biraju stabla već oslabljena vrućim ljetima i nedostatkom vode, dok sve toplije zime znače kako nema smrznutog tla koje bi moglo zaštititi stabla od oluja. Toplo vrijeme također ubrzava životni ciklus kornjaša, što znači da se mogu brže razmnožavati. Kornjaši obično napadaju slaba stabla, a kad njihov broj dosegne kritičnu točku, mogu početi napadati zdrava.
"Dobro je poznato da je smrekov potkornjak jedna od vrsta koje imaju najviše koristi od globalnog zatopljenja. Ekstremno topla ljeta izravno pogoduju potkornjacima. Imaju manju smrtnost, razmnožavanje je brže. Ako se ne reagira na vrijeme uklanjanjem najslabijih stabala, potkornjaci koji su se jako razmnožili mogu napasti zdrava stabla ubrzavajući ciklus uništavanja", upozorio je Melin.
