UN-ovu je samitu u Montrealu cilj zaštititi preostalu bioraznolikost

U srijedu je započela konferencija o prirodi koja se pod pokroviteljstvom UN-a održava u Montrealu. Konferenciji je cilj sklapanje novog globalnog sporazuma koji bi zaštitio što je ostalo od divljih vrsta na Zemlji i njihovih staništa.

Pregovarači se nadaju kako će dvotjedni samit, poznat i pod nazivom COP15, uroditi sporazumom. Sporazum bi zajamčio da će do 2030. biti više prirode, životinja, biljaka i zdravih ekosustava, nego što ih ima sada. No svih će se 196 vlada potpisnica povelje UN-a o biološkoj raznolikosti (CBD) morati složiti kako raditi na tom napretku i kako ga mjeriti.

Basile van Havre, jedan od predsjedatelja skupine zadužene za izradu nacrta sporazuma, priznaje kako će to biti zahtjevan zadatak koji će nastojati riješiti postavljanjem novih ciljeva. Samit traje do 19. prosinca, a okupit će se više od 10 tisuća sudionika, uključujući vladine dužnosnike, znanstvenike i aktiviste.

No, za razliku UN-ovih pregovora o klimi, na skupu u Montrealu će sudjelovati tek nekolicina vodećih svjetskih čelnika, a i premijer zemlje domaćina Justin Trudeau tek će se sporadično pojaviti na samitu, što zasigurno neće pomoći postizanju ambicioznog sporazuma, smatraju pregovarači.

Ovaj skup nastavak je dugogodišnjih pregovora i poziva stručnjaka za zaštitu prirode i poslovnog sektora da se zaštite prirodna bogatstva i zaustavi "šesto masovno izumiranje", kako to nazivaju znanstvenici. Najnovija izvješća UN-a pokazuju da bi do 2100. godine moglo nestati čak 50 posto afričkih vrsta ptica i sisavaca.

U ovom trenutku, više od milijun vrsta je pod prijetnjom izumiranja te nestaju brzinom koja nije viđena u posljednjih 10 milijuna godina. Prema UN-ovoj procjeni, čak 40 posto kopnene površine planeta smatra se oštećeno.

"Potrebno je da vlade prihvate jasnu i hitnu misiju kojom bi se do 2030. ne samo zaustavio već i preokrenuo trend gubitka biološke raznolikosti", rekla je Eva Zabey, izvršna direktorica udruženja Business for Nature, globalne koalicije tvrtki i skupina za očuvanje prirode. Ona također poziva na ambiciozan i provediv sporazum, sličan Pariškom sporazumu o klimi i upozorava kako si ne možemo dozvoliti potratiti ovaj povijesni trenutak.

UN-ovi pregovori o bioraznolikosti nikada nisu privukli istu pažnju kao godišnji samiti UN-a o klimatskim promjenama, iako je jasno da zaštita prirode i kontrola klimatskih promjena idu ruku pod ruku. Zdravi ekosustavi poput šuma i morskog dna obraslog morskim travama ključni su za kontroliranje globalnog zatopljenja.

Istovremeno porast globalne temperature predstavlja prijetnju brojnim ekosustavima i vrstama koje se ne mogu brzo prilagoditi ili premjestiti u hladnija klimatska područja. Ukratko, UN se nada kako će uvjeriti zemlje na obvezu zaštite najmanje 30 posto kopnene površine i 30 posto površine podmorja do 2030. Radi se o globalnoj kampanji "30×30".

Sadašnje stanje pokazuje kako je donekle zaštićeno tek 17 posto svjetske kopnene površine i manje od osam posto oceana. Netaknute svjetske šume izrazito su važne za očuvanje bioraznolikosti i za borbu protiv klimatskih promjena, pa ta područja predstavljaju neka od posljednjih mjesta na Zemlji koja još uvijek imaju obilje vrsta na gotovo prirodnoj razini.

Studija međunarodnog Društva za zaštitu divljih životinja (WCS) i Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) otkriva poraznu činjenicu, a ona glasi da se gotovo 20 posto netaknutih tropskih šuma preklapa s koncesijama eksploatacijskih tvrtki, poput onih koje se bave rudarstvom te eksploatacijom nafte i plina. Riječ je o području netaknutih tropskih šuma koje ukupno iznosi 975 tisuća četvornih kilometara, što otprilike odgovara veličini Egipta.

Većina tih koncesija pripada rudarskim kompanijama (11,33 posto navedenih područja), dok 7,85 posto od ukupne navedene površine tih tropskih šuma pripada tvrtkama za eksploataciju nafte i plina. Unatoč velikoj važnosti tih šumskih površina za bioraznolikost i čovječanstvo, njihova površina se alarmantnom stopom smanjuje. Samo od 2000. do 2013. godine izgubljeno je preko sedam posto tog dragocjenog područja.

Uz zaštitu kopnenih površina i podmorja, jedan od 22 cilja samita u Montrealu uključuje i smanjenje upotrebe pesticida te uskraćivanje oko 500 milijardi dolara subvencija za aktivnosti koje nanose štetu prirodi.

Također će se stremiti smanjenju za 50 posto stope širenja stranih vrsta diljem svijeta, smanjenju unošenja tvari poput gnojiva u okoliš za najmanje polovicu, a pesticida za najmanje dvije trećine, eliminiranju plastičnog otpada te korištenje prirodnih rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 10 milijardi tona CO₂.

Kako sada stvari stoje, postoje prijepori oko stotinjak točaka. Najteže će, kako se čini, biti pitanje financiranja siromašnih zemalja kako bi mogle obnoviti oštećene površine te određivanje krajnjeg roka za postupno ukidanje pesticida.

"Puno toga nije dogovoreno. Bit će to izazovan proces", izjavila je Sue Lieberman, potpredsjednica neprofitne udruge Wildlife Conservation Society.  Dogovoreno je, međutim, podizanje tri metra visoke ograde za zaštitu od mogućih prosvjeda oko kongresne palače u kojoj se samit održava.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar