.webp){kind=icon}
Francuski radnici iz željezničkog, energetskog i drugih ključnih grana gospodarstva štrajkaju i traže veći udio korporativne dobiti. Pritišću predsjednika Emmanuela Macrona i traže od njega poduzimanje daljnjih koraka na ublažavanju utjecaja rastuće inflacije.
Putnici su pogođeni s prekidima putovanja vlakova i autobusa, a otkazane su i neke linije Eurostara između Pariza i Londona. Sindikat radnika CGT zatražio je od lučkih zaposlenika obustavu rada nekoliko sati.
Opći štrajk uslijedio je nakon višetjednih blokada rafinerija i skladišta goriva što je rezultiralo nestašicom na gotovo trećini benzinskih postaja u Francuskoj. Štrajk radnika prate i prosvjedni marševi zbog rasta cijena.
Čitaj više
Francuska premijerka poziva na prekid štrajkova u rafinerijama
U Francuskoj je u nedjelju na gotovo 30 posto benzinskih postaja nedostajalo bar jedne vrste goriva.
17.10.2022
Francuska vlada odlučila prekinuti blokadu isporuka goriva crpkama
Francuska vlada inzistira da nepostizanje dogovora oko plaća ne opravdava blokadu zemlje.
11.10.2022
Francuska želi vratiti nuklearne elektrane u pogon do siječnja i izbjeći redukcije
Radovi na održavanju i popravci u nuklearnim elektranama doveli Francusku u nezavidan energetski položaj.
11.10.2022
Osam sindikata i studentskih organizacija koje pozivaju na štrajk, protive se vladinoj odluci kojom bi se prisililo zaposlenike na crpkama u vlasništvu najvećih naftnih kompanija TotalEnergiesa i ExxonMobila na točenje goriva vozačima.
Štrajkovi su dodatni izazov na popisu Macronovih problema, nakon što je izgubio apsolutnu većinu u donjem domu parlamenta na izborima u lipnju. Njegova vlada, čini se, neće imati lagan zadatak za osiguranje potpore kako bi progurala prijedlog proračuna za sljedeću godinu, pa je pribjegla ubrzanom postupku, kontroverznim dekretom.
Benjamin Girette/Bloomberg
Inflacija veća od šest posto i rekordni profiti naftnih kompanija nakon ruske invazije na Ukrajinu potaknuli su podršku javnosti sindikalnim potezima uslijed povećane ekonomske neizvjesnosti. Anketa koju je u nedjelju objavio Ifop za novine Le Journal du Dimanche pokazuje kako 82 posto ispitanika smatra da Macron nije činio dovoljno u borbi s rastom potrošačkih cijena.
"Izazov za ovu vladu bit će izbjeći bijes naroda", rekao je Martial Foucault, politolog, na radiju France Culture. Macron je već potrošio više od 100 milijardi eura (97,6 milijardi dolara) na mjere za zaštitu kućanstava i poduzeća od energetske krize, a rani potezi ograničenja cijene struje i plina prije rata u Ukrajini pomogli su mu u obuzdavanju stope inflacije u Francuskoj gdje je ostala niža u odnosu na susjedne zemlje.
Poticanje napetosti
Ipak, iz vlade su upozorili kako njihova velikodušnost glede subvencija na cijene energije neće vječno trajati. Ta mjera istječe početkom sljedeće godine, a njime bi cijene trebale porasti za čak 15 posto. U međuvremenu, Europska središnja banka (ECB) dvaput je podigla kamatne stope, a očekuje se da će uskoro doći do daljnjeg pooštravanja, što bi se stvorilo dodatni pritisak na troškove zaduživanja.
Izazov za Macrona je i mogućnost prelijevanja nezadovoljstva radnika i na druge sektore. Za sindikate i ljevicu, štrajkovi u utorak bit će test mogu li uvjeriti više ljudi na pridruživanje pokretu. Prema nedavno objavljenim anketama javno mnijenje je polarizirano između onih koji podržavaju štrajkaše u rafinerijama i onih koji im se protive.
Napetosti bi mogle raspiriti i rasprave u parlamentu o prijedlogu proračuna. I neki Macronovi pristaše u Nacionalnoj skupštini podržali su amandmane kojima bi tvrtke trebale povećati doprinose, a koje vlada smatrala pogubnim za poduzetništvo.
U zemlji u kojoj se dvije trećine radnika vozi na posao, dostupnost gorivu je esencijalna. Žuti prsluci su prosvjedima 2018. godini, uzdrmali Macronov predsjednički mandat. I ti su prosvjedi potaknuti povećanjem poreza na gorivo, a prerasli u šire ogorčenje zbog njegovog stila upravlja i sve veće ekonomske nejednakosti.
