.webp){kind=icon}
Nepisano pravilo u novim hibridnim uredima je da mlađe osoblje koje radi od kuće ima manje prilika za umrežavanje i učenje na poslu. Postoji li problem s ovom analizom? Da. Mlađi zaposlenici ne vjeruju u nju.
Novo istraživanje King's Collegea u Londonu otkrilo je da je 40 posto mladih od 16 do 24 godine koji imaju posao u Londonu lakše volontirati za ključne zadatke i postavljati pitanja kada rade na daljinu. S druge strane, njihovi stariji vršnjaci rad od kuće vide kao prepreku učenju i povezivanju.
"Vjerojatnije je da će mlađi radnici vidjeti pozitivne strane u korištenju tehnologije koja im omogućuje postavljanje pitanja, stavljanje sebe na prvo mjesto i izgradnju veza", kaže Bobby Duffy, direktor sveučilišnog Instituta za politiku.
"To bi moglo biti zato što mlađi radnici ne shvaćaju što propuštaju, ali također može biti da su stariji radnici zapeli sa zastarjelim načinima rada i ne mogu vidjeti kako se može dogoditi razvoj."
Istraživanje naglašava generacijski jaz u raspravi o hibridnom radu. Kako bi podržali ideju o povratku u ured, menadžeri redovito tvrde da je rad u uredu ključan za učenje, stvaranje veza i napredak. No mlađi radnici, koji bi trebali biti najviše zabrinuti oko iskorištavanja tih pogodnosti, stvari vide drugačije.
Oko 20 posto mladih radnika kaže kako rad na daljinu zapravo pomaže u izgradnji odnosa s kolegama, pokazalo je istraživanje. Ovaj osjećaj je drugačiji za one od 50 i više godina. Hibridni rad također može biti strategija uštede novca. Oni koji rade od kuće mogu živjeti na jeftinijim mjestima i odreći se putnih troškova barem nekoliko dana u tjednu.
Nalazi također ukazuju na probleme s kojima će se poslodavci suočiti ako žele sve radnike vratiti u ured. Većina londonskih radnika radije bi dala otkaz nego se držala radnog rasporeda koji im se ne sviđa, pokazalo je istraživanje.
Druga istraživanja promjena koje se događaju u načinu rada također su otkrila napetosti u uredskim hijerarhijama. Najnovije istraživanje Future Forum Pulsea među radnicima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj i Japanu pokazalo je da gotovo 40 posto rukovoditelja želi raditi u uredu tri do četiri dana tjedno, u usporedbi s 25 posto onih koji nisu rukovoditelji.
