.webp){kind=icon}
Inflacija je izazvala ozbiljnu ekonomsku štetu. Najveću štetu pretrpjeli su najranjiviji – građani s niskim dohocima. Procjenjujem kako je u Bosni i Hercegovini (BiH) ekonomska šteta na krajnjoj potrošnji domaćinstava 3,7 milijardi konvertibilnih maraka (1,9 milijardi eura). Domaćinstva u BiH su za istu količinu robe i usluga morala izdvojiti više novca kako bi očuvala standard jednak onome iz 2021. godine.
Godina pred nama nastavak je globalne neizvjesnosti i pokušaj uspostavljanja novih geopolitičkih položaja. Tektonski poremećaji na geopolitičkoj sceni ostavljaju trag u ekonomskoj stvarnosti. Posljednje projekcije iz prosinca 2022. godine u koje sam imao uvid ukazuju na to da je osnovna projekcija Europske središnje banke (ECB) za 2023. godinu inflacija od 6,3 posto. Pokažu li se procjene točnima, u BiH očekujem razinu inflacije od oko 10 posto. To nam otvara pitanje kolika je razina inflacije poželjna, prihvatljiva i dobra.
Akademska zajednica i ljudi iz prakse u razvijenim zemljama već vode ovakve rasprave. Opći je cilj inflacija od dva posto jer je kao takva pretpostavljeno pogodna za ravnomjeran realni ekonomski rast. Ekonomski je sustav SAD-a u razdoblju zauzimanja globalnog primata imao razinu inflacije od približno dva posto. To je postalo norma i na neki način cilj mnogih središnjih banaka. Međutim, nisu otkriveni argumenti zbog kojih inflacija od tri do četiri posto ne bi bila poželjna. Nema ni argumenata da bi podizanje ciljane inflacije u razvijenim zemljama na razinu od četiri posto uneravnotežilo njeno kretanje, niti dokazi da bi kretanje realnog BDP-a bilo lošije ako ciljana stopa inflacije bude četiri umjesto dva posto.
Blanchardova ideja
Ovu ideju zagovara bivši glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard, o čemu je intenzivno pisao, pa smatram kako tu ideju u Adria regiji ili konkretno za BiH treba ozbiljno razmotriti. Inflacija, za tržište u razvoju kakvo je BiH, između četiri i sedam posto nije negativna pojava, već uobičajena jer se o gospodarstvu i gospodarenju češće razmišlja. Drugim riječima, držimo li novac dugo, više nas košta, pa moramo razmišljati što učiniti s njime. Povećava se obrt novca u sustavu, a to stvara višu razinu gospodarske aktivnosti.
Saša Stevanović
ECB će svoju restriktivnu politiku voditi dok ne nadvlada inflaciju. Sadašnji je cilj dva posto, ali što ako dostigne razinu od četiri posto? Rekao bih da tad već ulazimo u teritorij ciljane inflacije i prijedloga njena dugoročnog zadržavanja na toj razini. Ako inflacija veća od ciljane od dva posto ne utječe na razinu ekonomskog rasta, ako ne ugrožava realni ekonomski rast, ako ne vidimo argumente da to ne utječe na cjenovnu stabilnost, ne vidim razlog za nastavak s restriktivnom monetarnom politikom.
Napomenuo bih da restriktivne politike umanjuju agregatnu potražnju i otežavaju održavanje dostignute razine životnog standarda. O ovom će se pitanju morati postići neki dogovor jer će ono svakako utjecati na pitanje prihvatljive inflacije za ekonomski sustav kakav vlada u Bosni i Hercegovini, ali i u zemljama okruženja. Podigne li se ciljana inflacija u narednom razdoblju na razinu od tri do četiri posto, posljedično bih inflaciju za BiH, koja je između pet i deset posto, smatrao prihvatljivom jer smo tržište u razvoju.
Problemi su potencijali
U 2022. godini Bosna i Hercegovina imat će realni ekonomski rast koji će, prema podacima Svjetske banke, biti drugi najveći u posljednjih deset godina. Realni ekonomski rast iznosit će četiri posto. Osvijestimo li u kakvim je okolnostima unutarnjega i vanjskog karaktera ostvaren realni ekonomski rast, smatram da bismo trebali biti zadovoljni. Ovo nas zadovoljstvo ne bi trebalo uljuljkati u lažan osjećaj sigurnosti jer bi rast mogao biti slučajan, ali bi nam trebalo dati novu energiju, kako bismo upravo tu energiju, raspravu, naš balkanski inat usmjerili u rješavanje ekonomskih problema ove regije i BiH.
Tvrdim da su naši najveći problemi ujedno naši najveći potencijali. Bosanskohercegovački ekonomski sustav pati od mnogo problema, što znači da imamo mnogo potencijala. Posvetimo se problemima rasta plaća, produktivnosti i zaposlenosti te održavanju postojeće razine kako bismo time ubrzali obrt novca i konvergenciju k dohocima Europske unije i razvijenih zemalja te osigurali da novac odlazi u instrumente i mjere s najvećim doprinosom ekonomskom rastu i povećanju životnog standarda.
Saša Stevanović je analitičar, doktor ekonomskih znanosti i izvršni direktor za investicijske poslove Društva zа uprаvljаnje Penzijskim rezervnim fondom Republike Srpske.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
