.webp){kind=icon}
Putnici koji često lete avionom navikli su se na turbulencije, a mnogi ih i očekuju. Unatoč tome, one mogu izazvati anksioznost čak i kod najčešćih putnika.
Upravo se to prošli tjedan dogodilo na tržištima. Očekivanu turbulenciju djelomično uzrokovanu trima promjenama paradigme pojačala su dva manje očekivana čimbenika čije će trajanje igrati veoma važnu ulogu u određivanju funkcioniranja tržišta.
Većina ekonomista, investitora i trgovaca dosad je uglavnom prihvatila da svjetska ekonomska i financijska tržišta prolaze kroz tri promjene režima: Predvidive injekcije likvidnosti središnje banke i niske kamatne stope zamijenjene su globalnim zatezanjem monetarne politike; Ekonomski rast znatno usporava jer tri sustavno najvažnija područja svjetske ekonomije istovremeno gube zamah; Globalizacija prelazi s očekivane ekonomske i financijske integracije na veću fragmentaciju, dijelom zbog stalnih geopolitičkih napetosti.
Ove tri promjene, svaka za sebe, ali i zajedno, znače veću ekonomsku i financijsku volatilnost. Kada je riječ o mogućim ekonomskim i financijskim rezultatima, mogućnost izrazito negativnih ishoda sve je veća.
Prošlotjedna zbivanja na tržištu, poput iznenađujućih kretanja cijena valuta i prihoda, još su više opteretila investitore i trgovce koji se već nose s tri spomenute neugodne promjene paradigme. Prošli su ih tjedan dodatno opteretila još dva čimbenika.
Prvi je čimbenik bio nagli gubitak povjerenja u donositelje politike. Tržišta koja su američke Savezne rezerve (Fed) i vladu Velike Britanije godinama smatrala potiskivačima volatilnosti sada u njima vide značajan izvor zabrinjavajuće nestabilnosti.
Zbog očekivanja tranzitorne inflacije i nakon lošeg upravljanja politikom, Fed se pokušava boriti protiv zapravo visoke i štetne inflacije. No, budući da je Fed toliko zaostao, sada je primoran agresivno podizati kamatne stope koje dovode do usporavanja domaće i svjetske ekonomije. Pored toga, raniji mogući ishod mekog prizemljenja zamijenjen je zabrinjavajuće većom mogućnošću da središnje banke SAD povedu u recesiju koja će štetiti mnogo široj ekonomiji od domaće.
Nova vlada britanske premijerke Liz Truss je, pored odluke o strukturnim reformama i stabilizaciji cijena energije, većini stanovništva odlučila smanjiti poreze, što nije viđeno 50 godina. Zbog zabrinutosti oko inflacije i potreba zaduživanja, tržišta su utjecala na funtu koja je pala na razinu posljednji put viđenu 1985. godine. Također su utjecala na najveći porast troškova zaduživanja u povijesti, na osnovi mjerenja prinosa na petogodišnje obveznice.
Spomenuta zbivanja dovode do nestabilnosti na ekonomskom i financijskom planu, što je kratkoročno veoma teško preokrenuti.
Drugi se dodatni čimbenik odnosi na tok novčanih sredstava i tržišnu likvidnost.
Prema podacima Bank of Americe, iz dioničkih i obvezničkih fondova je u gotovinu prebačeno oko 30 milijardi dolara. Taj pokazatelj, kao i odluka o zaštiti od smanjenja dioničkog kapitala, upućuje na mogućnost preraspodjele velikih financijskih sredstava koja otežavaju pravilno funkcioniranje tržišta.
Što su prepreke u funkcioniranju tržišta učestalije, trgovci i investitori sve su zabrinutiji da portfelj neće moći promijeniti kako žele. Što im je nemoć ostvarivanja namjera veća, veći je i rizik od širenja tržišnih poremećaja. Uglavnom je to slučaj s fiksnim prihodima i mnogim obveznicama na bilanci središnjih banaka.
Kao što sam ranije pisao u kolumnama za Bloomberg Opinion, već sam očekivao povećanu volatilnost i pad cijena jer su tržišta prolazila kroz tri velike promjene paradigme. Razvoj događaja prošli tjedan ukazuje na rizik od veće nestabilnosti koja otežava već neravan put k ekonomskoj i financijskoj ravnoteži, a zbog koje su greške prilikom biheviorističkog ulaganja vjerojatnije.
