Za razliku od hrvatskih gradova u kojim će adventski sajmovi početi ovog vikenda, kuhano vino na sajmu u Beču pije se već dva tjedna. No niti u papirnatim niti u plastičnim šalicama, već u keramičkima. Vino, čaj, vruća čokolada u Beču se poslužuje u "pravoj" šalici, koju kao i kod kuće kasnije vratite i stavite na pranje da se može koristiti ponovo.
Ovo je tek jedna od mjera kojima neki gradovi žele smanjiti stvaranje otpada na sajmovima. Održive prakse postaju sve važniji dio božićnih sajmova u Europi, a kako je u hrvatskim gradovima?
Nisu šalice jedini ekološki problem adventskih sajmova. Tu su i ostala ambalaža za hranu, ukrasi, borovi, pa onda i blještavilo lampica. Dok je to za neke čarolija božićnih sajmova, za okoliš je svjetlosno zagađenje, hrpa plastike i stvaranje otpada.
Čitaj više
Je li sveprisutni božićni hit Mariah Carey tiranija ili trijumf?
Pjesma “All I Want for Christmas Is You’ donijela je autorici više od 60 milijuna dolara.
30.12.2023
Andrea Felsted: Trgovci se ne bi trebali radovati Božiću
Trgovci bi svoja očekivanja za božićne blagdane trebali držati pod kontrolom.
01.10.2023
Konkurencija sve žešća, ali Advent u Zagrebu i dalje najbolji u Europi
Advent u Zagrebu očekuje najveći broj posjetitelja ikad, s 2500 ljudi uključenih u organizaciju, 100 koncerata i 23 sajma.
25.12.2023
Imajući to na umu, gradovi sve više dokazuju da uz blagdanski duh mogu njegovati i brigu o okolišu. Primjerice, njemački grad Essen dobio je epitet najzelenijeg božićnog sajma jer sva energija koju potroše na sajmu dolazi iz održivih izvora, ugostitelji uopće ne koriste plastično posuđe i postoji apsolutna zabrana plastičnih vrećica.
Osim toga, organizatori pridaju važnost regionalnim i ekološkim proizvodima. Kao dio okretanja održivosti u Berlinu, koji na svojem sajmu ima preko 100 lokacija, postoje mjesta na kojima se uopće ne prodaje meso. Time ne žele samo proširiti ponudu za vegane i vegetarijance, već i ukazati na problem prehrambene industrije.
Debrecinke, češnjovke, kranjske i ostale kobasice nisu jedina ponuda ni na hrvatskim božićnim sajmovima. Veganski sendviči, veganske fritule, prženi batat, tortilje sa sejtanom i tofuom, falafel… sve se to se prijašnjih godina mogla pronaći u kućicama u Zagrebu i drugim gradovima u Hrvatskoj.
Šibenik kao predvodnik održivosti
Šibenski sajam Adventura pionir je održivosti među hrvatskim gradovima. Da se dobra zabava i zero waste mogu spojiti u božićnu čaroliju, dokazali su još prije gotovo deset godina.
"Još 2016. godine privukli smo pažnju kao prvi hrvatski plastic-free advent, kada smo izbacili jednokratnu plastiku. Od tada, kontinuirano radimo na podizanju standarda ekološke održivosti kroz komunikacijske poruke, edukativne sadržaje i praktične mjere", kazali su za Bloomberg Adriju iz Tvrđave kulture, ustanove koja stoji iza organizacije adventa u Šibeniku.
Navode da im je svake godine cilj napraviti još jedan korak naprijed po pitanju održivosti, pa se i ove godine približavaju cilju minimalizacije otpada, najviše kroz korištenje višekratne ambalaže.
"Posjetitelje potičemo na korištenje održivih materijala poput višekratnih plastičnih čaša. Što se tiče ugostitelja, oni su obavezni pridržavati se smjernica za održivost, što uključuje smanjenje otpada i korištenje održivih materijala", navode.
Dodaju i da nastoje biti održivi po pitanju dekoracija, pa tako iz godine u godinu koriste iste ukrase, čime smanjuju potrebu za novim proizvodima i dodatnim resursima.
Također, rade na edukaciji i podizanju svijesti svih sudionika, pa, primjerice, imaju i radionički program Adventurica, koji radi na edukaciji najmlađih sugrađana kroz kreativne radionice koje imaju ekološki predznak.
"Naš cilj je nastaviti biti primjer održivog poslovanja, minimalizirati otpad, osvijestiti važnost ekološke održivosti i postati primjer dobre prakse sličnim manifestacijama. U budućnosti želimo biti još inovativniji i održiviji, stalno tražeći nove načine kako smanjiti naš ekološki otisak", navode iz Tvrđave kulture.
Advent u Zagrebu i Rijeci
Najveći i najpoznatiji božićni sajam je ipak onaj u glavnom gradu. Zagrebački advent nije poznat samo u Hrvatskoj, već privlači i brojne strane posjetitelje, a po uzoru na brojne europske gradove i u Zagrebu će se ove godine paziti na okoliš.
Iz Grada za Bloomberg Adriju ističu da će na Ledenom parku i Adventu na Zrinjevcu ove godine biti korištene isključivo keramičke šalice za tople napitke. One će biti dostupne uz povratnu kauciju od pet eura, a posjetitelji će svoje šalice moći nadopuniti novim napitkom, povratiti ili zadržati kao suvenir.
"Time se smanjuje stvaranje dodatnih količina otpada, a posjetiteljima se pruža dodatno iskustvo uz mogućnost zadržavanja šalice kao suvenira i podsjetnika na zagrebački advent", navode iz Grada Zagreba.
Također, u Zagrebu će se paziti i na svjetlosno zagađenje, pa je propisano da postavljene kućice moraju biti osvijetljene nizovima isključivo LED dekorativnih žaruljica.
Slične mjere imaju i u Rijeci iz koje za Bloomberg Adriju kažu da već niz godina provode politike kojima je cilj održivi razvoj grada, odnosno mjere energetske učinkovitosti i zaštite okoliša.
"Shodno tome, Grad Rijeka i tijekom svih gradskih manifestacija vodi računa o održivosti odnosno o smanjenju ekološkog otiska. U tom kontekstu koristimo dekoraciju koja se može višekratno upotrebljavati, pozivamo na korištenje ekološki prihvatljive i papirnate ambalaže, a udio primjene ekoloških materijala bio je i jedan od kriterija za odabir najpovoljnije ponude za organizaciju cijelog događanja", ističu iz Rijeke.
Dodaju i da su posjetiteljima na raspolaganju pametni spremnici za otpad koji smanjuju onečišćenje te da svu energiju potrebnu za rad dobivaju iz fotonaponskih panela.
"Svakako valja istaknuti da nekoliko godina doček Nove godine ne obilježavamo vatrometom, već ekološkim, biorazgradivim konfetima koji ne predstavljaju nikakvu opasnost za okoliš", navode iz Rijeke.
I u toj inicijativi nisu jedini. Prošle godine čak 44 hrvatska grada i općine, među kojima je i Zagreb, nisu imali vatromet kako bi se zaštitile životinje, ljudi i okoliš od negativnih posljedica buke i zagađenja. Uz Zagreb i Rijeku na popisu gradova su bili Rovinj, Opatija, Samobor, Pula, Cres, Varaždin, Osijek, Poreč, Zadar, Požega, Vinkovci, Virovitica, Mali Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik i još neki.