.webp){kind=icon}
Kineski izvoz u Rusiju vratio se blizu razine viđene prije invazije Kremlja na Kijev, što je pokrenulo oporavak trgovine koji je pomogao ohladiti povijesni rast rublja.
Rusija je u srpnju od Kine kupila robe u vrijednosti 6,7 milijardi dolara, što je povećanje za više od trećine u odnosu na prethodni mjesec, odnosno više od 20 posto godišnje. Nasuprot tome, njen se uvoz iz Rusije, koji je u periodu od ožujka do svibnja porastao, prošli mjesec tek neznatno podigao nakon pada u lipnju, prema podacima kineske carinske uprave.
Kineska roba popunjava nišu koju je egzodus zapadnih brendova ostavio nakon što je rat s Ukrajinom potaknuo sveobuhvatne financijske i trgovinske sankcije Rusiji.
Izolacija je proizvode kao što su vozila proizvođača Great Wall Motors i Geely katapultirala u redove najprodavanijih automobila u Rusiji, s njihovim tržišnim udjelom više nego udvostručenim u odnosu na prošlu godinu.
Oživljavanje potražnje za kineskim izvozom odrazilo se na tržištu valuta. Obujam trgovanja juan-rubalj prošlog je mjeseca porastao na najvišu razinu nakon što je lokalna potražnja za kineskom valutom porasla.
S oporavkom ruske potrošnje, priljev stranih dobara oživljavanjem potražnje za čvrstim valutama smanjuje pritisak na rubalj. U srpnju je rubalj među tržištima u razvoju bio valuta s najlošijim performansama s gubitkom od 13 posto u odnosu na dolar.
Porast cijena ruskih sirovina, u kombinaciji s padom uvoza, doprinio je višku deviza koje su osnažile rubalj.
Ipak, rast prodaje iz Rusije u Kinu počeo je zaostajati. Nakon što je Rusija sirovu naftu od europskih kupaca preusmjerila u Aziju, isporuke nafte Kini pale su s vrhunca nakon invazije.
