Raste kreditiranje i investicija poduzeća i potrošnje građana

Ukupni krediti u ožujku u odnosu na veljaču su porasli za 300 milijuna eura (0,9 posto), što je prvenstveno odraz pojačanog kreditiranja stanovništva. Od tih 300 milijuna eura kredita 200 milijuna se odnosi na stambene kredite. Ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita može odražavati povećanu potrebu financiranja tekuće potrošnje u okružju ustrajnih inflatornih pritisaka i posljedičnog utjecaja na raspoloživi dohodak kućanstava, istaknuli su analitičari RBA-e.

Rast bilježi i kreditiranje nefinancijskih poduzeća te ostalih nebankovnih financijskih institucija, stoji u RBA-inoj analizi sastavljenoj prema podacima prikupljenima iz Hrvatske narodne banke (HNB). U strukturi kredita nefinancijskim poduzećima, u odnosu na veljaču, porasli su krediti za investicije, a smanjili se krediti za obrtna sredstva. Usporavanje godišnje stope rasta kredita nefinancijskim poduzećima odraz je i već snažnog rasta promatranih kredita u ožujku godinu dana ranije.

Kako su naveli, ukupni krediti drugih monetarnih financijskih institucija institucionalnim sektorima su na kraju ožujka iznosili 41,7 milijardi eura, što je povećanje za 151,8 milijuna eura ili 0,4 posto na mjesečnoj razini te 3,7 milijarde eura ili 9,9 posto u odnosu na isti mjesec lani.

Obrazlažu kako su, promatrano po sektorima, krediti nefinancijskim poduzećima ukupnog iznosa od 14 milijardi eura na kraju ožujka bili tek za 33,7 milijuna eura ili 0,2 posto veći na mjesečnoj razini. Godišnja stopa rasta nastavila je usporavati, a u ožujku se spustila na 15,2 posto (1,8 milijardi eura više) u odnosu na 20 posto zabilježenih u veljači 2023. godine.

Na godišnjoj razini, rast kredita za obrtna sredstva usporio je na 7,1 posto (287 milijuna eura više), što je 8,5 postotnih bodova manje u odnosu na godišnju promjenu u veljači. Prva je to jednoznamenkasta stopa rasta ove kategorije u posljednjih godinu dana, navode u analizi.

Krediti za obrtna sredstva na kraju ožujka iznosili su 4,3 milijardi eura, a na mjesečnoj razini pali su za jedan posto ili 44,9 milijuna eura. Nadalje navode kako su krediti za investicije zabilježili rast za 50,7 milijuna eura ili 0,9 posto u odnosu na veljaču, a iznosili su 5,6 milijardi eura, pri čemu je godišnja stopa rasta usporila sa 16,2 posto u veljači na 13,6 posto u ožujku (670,4 milijuna eura više). 

S druge strane, krediti kućanstvima s iznosom od 20,1 milijardu eura ostvarili su solidan rast u odnosu na veljaču (jedan posto ili 202,9 milijuna eura više), dok je u odnosu na ožujak 2022. rast iznosio 1,1 milijardu eura ili 5,5 posto. Kako su naveli, strukturno promatrano, stambeni krediti na koje se odnosi polovica ukupnih kredita plasiranih kućanstvima, s iznosom od 10 milijardi eura, na mjesečnoj su razini ostvarili skroman rast od 0,5 posto ili 54,3 milijuna eura.

U odnosu na ožujak 2022. godine, stambeni krediti bili su za 866 milijuna eura ili 9,5 posto viši. Analitičari RBA-e u svojoj analizi ističu kako očekuju intenzivniji rast stambenih kredita u idućim mjesecima uslijed novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita.

Po njima, druga su najveća stavka - gotovinski nenamjenski krediti - s udjelom od 36,6 posto u ukupnim kreditima kućanstvima i iznosom od 7,4 milijardi eura te su zabilježili mjesečni rast od 1,4 posto (103,2 milijuna eura više) te rast na godišnjoj razini od 3,3 posto (234,7 milijuna eura više).

Ističu da su krediti općoj državi, od kojih se glavnina (87 posto) odnosi na kredite središnjoj državi, na kraju ožujka iznosili 7,1 milijardu eura. Uz povećanje u odnosu na ožujak, prošle godine za 837,3 milijuna eura (13,4 posto više), u odnosu na veljaču, zabilježen je pad za 130,6 milijuna eura ili 1,8 posto. Pritom se većina kredita središnjoj državi odnosila na dugoročne kredite (s dospijećem višim od pet godina), stoji u analizi.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar