Predizborne porezne promjene nisu loše, ali ključni problemi ostaju

Iako hvalevrijedan potez, najava Vladinih mjera poreznih izmjena zbog svojeg nedostatka strukturnih promjena ostavlja gorak okus u ustima, tim više što se same izmjene najavljuju u vremenu superizborne godine. Najave vladajućih govore o paketu poreznih izmjena koje će (između ostalog) uključivati korekciju doprinosa za mirovinsko osiguranje, što bi prvenstveno pogodilo dobar dio zaposlenih koji zarađuju uglavnom ispod prosjeka, smatra Ivan Odrčić, glavni makroekonomski analitičar Bloomberg Adrije.

Nakon prve najave porezne reforme, u javnom medijskom prostoru pojavili su se probni baloni Ministarstva financija. Jutarnji list tako piše da bi se porezno rasterećenje plaća trebalo postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup i povećanjem osnovnog osobnog odbitka za desetak ili 20 eura.

Prema prvim najavama, porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu prije svega onima s nižim dohocima, dok bi onima sa srednjim i većim primanjima plaće rasle manje.

Stopa doprinosa za prvi mirovinski stup neće se smanjivati, već će ministar financija, kako piše Jutarnji, predložiti da se određeni izdatak odbija od bruto plaće, pa se na njega ne bi plaćali doprinosi. Dodaju da u Ministarstvu financija još nisu definirali koliko će taj izdatak iznositi. U javnost je plasirana ideja o postojanju više razreda, s time da se "izdatak neće se primjenjivati na sve plaće, posebno ne na one najveće".

Kratkoročna pomoć radnicima na minimalcu

Komentirajući prijedlog korekcije doprinosa za mirovinsko osiguranje, Odrčić je naglasio da bi sama mjera kratkoročno pomogla zaposlenicima s ispodprosječnim primanjima u vidu većega raspoloživog dohotka.

"Takva mjera bi se gotovo najvećim dijelom prelila u potrošnju (a time i natrag u državni proračun). No zabrinjava činjenica da bi se tim potezom smanjio ionako slab priljev od mirovinskog doprinosa i time dugoročno ugrozila situacija za tog istog radnika. Iako se takvom razmišljanju može kontrirati da je radniku oko minimalca svejedno koliko će godina uplaćivati mirovinske doprinose, odnosno raditi, jer će u bilo kojem slučaju dobiti minimalni iznos mirovine. Važan je ovdje i fer pristup kod poreznog oporezivanja, kao i činjenica da će ta sredstva nedostajati u kratkom i srednjem roku te stoga ne bi trebalo ići u tome smjeru", kaže Odrčić.

Depositphotos

O najavi mogućih korekcija iznosa poreznih stopa na dohodak, analitičar Bloomberg Adrije ističe da bi to bio korak u pravom smjeru samo ako se ide na manji iznos stopa od trenutnih na postojećim platnim razredima i/ili pomicanje tih stopa naviše, odnosno primjenjivanje trenutnih stopa na bitno više iznose platnih razreda. Taj prijedlog bi direktno i efikasno pomogao visokoobrazovanoj, odnosno visokokvalificiranoj radnoj snazi, što bi utjecalo i na smanjivanje njezinih loših migracijskih tokova, smatra.

Aktivnije oporezivanje nekretnina

Dodatne najave tiču se potencijalnog smanjivanja stope poreza na dohodak te manjom korekcijom osobnog odbitka. Što se tiče potencijalnog smanjivanja stope poreza na dohodak, Odrčić smatra da je to korak u pravom smjeru, ali samo ako ga prati i promjena glede aktivnijeg oporezivanja (neaktivirane) imovine.

"Konkretnije ovdje mislim na nekretnine", kaže naš makroekonomski analitičar. Pojašnjava da bi takvo efikasnije oporezivanje imovine prvenstveno trebalo ići u smjeru reguliranja dugoročnog najma kako bi on bio privlačniji u odnosu na kratkoročni (turistički) najam te progresivnog oporezivanja svake dodatne nekretnine koja nije primarno mjesto stanovanja.

Takve dvije mjere ostavile bi prostora za manje oporezivanje rada, a ujedno bi vrlo jako i u veoma kratkom roku utjecale na same cijene nekretnina, koje su u posljednje vrijeme rak-rana ne samo mlađe populacije, već možda pitanje broj jedan ili dva, ako u jednadžbu uračunamo demografiju, za cjelokupnu državu, smatra.

"Iako bi smanjenje poreza na dohodak bitno utjecalo na (manje) prihode lokalnim sredinama, država bi postupcima prema boljem reguliranju imovine (nekretnina) mogla taj gubitak lokalnim sredinama kompenzirati bilo povećanjem troška smještaja iznajmljivačima na obali (više od 90 posto turističkog prometa) ili alokacijom državnih sredstava (možda prihodima od poreza na ekstradobit) onim lokalnim sredinama na kontinentu koje se u srednjem roku ne uspiju reorganizirati, odnosno uravnotežiti vlastite proračune", kaže Odrčić.

Deposit Photos

Pritisak na potrošnju

Dodaje kako ne treba zaboraviti da velik dio zaposlenih i ne ulazi u porezne "škare", pa bi utjecaj korekcije poreza na dohodak za tu skupinu građana bio minimalan. Alternativa je zadiranje u porezne doprinose, međutim krajnji rezultat toga će opet ostati da će država morati posegnuti za proračunom kako bi kompenzirala njihov manjak.

Na najavu većeg prihoda od trošarina, makroekonomski analitičar Bloomberg Adrije kaže kako to nije korak u pravom smjeru jer se opet pritišće na potrošnju, umjesto na veće oporezivanje imovine, a taj bi korak samo anulirao (male) pozitivne promjene u korist građana koje se najavljuju u drugim stavkama najavljenih poreznih izmjena.

"Iako same po sebi najavljene porezne izmjene nisu loše, one strukturno malo toga mijenjaju, što bi trebao biti prioritet, barem što se javnih financija tiče", smatra Odrčić .

Podsjeća da je Hrvatska generalno manje oporezovana od prosjeka EU27, ako gledamo udio prihoda od poreza na dohodak, dobit i doprinosa u ukupnim poreznim prihodima državnog proračuna. Bolji je smjer, tvrdi, korigirati poreznu politiku u smjeru u kojem je Hrvatska bitno lošija od razvijenijih zemalja. To su u prvom redu smanjenje trošarina i (pre)velikog poreza na dodanu vrijednost (koji je gotovo dvostruko veći od prosjeka EU27), a sve u smjeru smanjenja opterećenja poreza na rad, a većeg na imovinu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar