.webp){kind=icon}
Euro i digitalni euro će u budućnosti biti snažni i zajedno, rekla je zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek u četvrtak na konferenciji Money Motion, pojašnjavajući kako razvoj fintecha i digitalnih valuta ne znači dokidanje banaka i fiat valuta.
Uloga središnje banke u budućnosti bit će pružati osnovnu infrastrukturu te zaštititi interese korisnika kada nitko drugi to ne radi, rekla je između ostalog Švaljek. Naglasila je da središnje banke neće stajati sa strane i gledati kako se svijet mijenja, već će sudjelovati u tehnološkom napretku i raditi na tome da povjerenje u sustav i u zaštitu osobnih podataka ostanu na visokoj razini.
Prilagodbe tehnološkom razvoju već su dugo vidljive, gotovinska plaćanja, primjerice, zamijenila su ona kartična. "Iz godine u godinu sve se manje koristi gotovina, 2022. godine bilo je 59 posto gotovinskih transakcija", rekla je. Od 2016. godine plaćanje gotovinom palo za 20 postotnih bodova. Tada je postotak plaćanja gotovinom iznosio 79 posto. U 2019. godini postotak je pao na 72 posto, a sada je na 59 posto.
Digitalna valuta središnje banke budućnost je koja već sada dolazi do izražaja u raznim zemljama gdje središnje banke nastoje pomoći građanima, istaknula je te kazala kako u budućnosti vidi da euro i digitalni euro koegzistiraju i zajedno budu snažni.
Bloomberg Adria
Na konferenciji su bili i mnogi predstavnici hrvatskih banaka, a na panelu na kojem se raspravljalo o prilikama koje pruža suradnja s fintech tvrtkama sudjelovali su direktorica Raiffeisen banke Liana Keserić, direktor OTP Bank Croatije Balázs Békeffy, glavni operativni direktor PBZ-a Draženko Kopljar i direktor Addiko Bank Hrvatske Mario Žižek.
Svi su se složili da je ključno ponuditi vrhunsko korisničko iskustvo te osigurati da korisnici pristupaju njihovim uslugama s povjerenjem i osjećajem sigurnosti. Žižek je istaknuo kako klijenti žele pregovarati i obaviti sve predradnje online, no zaključiti pregovore i konačne odluke radije donose u izravnom fizičkom kontaktu s ljudima. Najuspješnija kombinacija stoga je ona u kojoj se u pružanju bankarskih usluga prožimaju tehnologija, tradicija i čovjek.
Razgovor se nije vrtio isključivo oko korisničkog iskustva i tehnologije, već se osvrnulo i na aktualne ekonomske teme. Tako se od predstavnika bankara moglo čuti i da recesija u Hrvatskoj i eurozoni nije izgledna te da ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu služi kao štit. Kazali su i kako je recesija moguća, ali da ona Hrvatskoj ne prijeti te da će kamatne stope rasti, no da nema pretjeranog razloga za brigu od velikog rasta.
