.webp){kind=icon}
Ukupni krediti stanovništvu porasli su na osnovi stanja za 7,6 milijardi kuna, ili za 5,4 posto u usporedbi s istim vremenskim razdobljem 2021. godine, te tako krajem prosinca 2022. dosegnuli iznos od 149,1 milijardu kuna. Inflacija je svakako dala doprinos u potražnji za potrošačkim kreditima u protekloj godini koja je uvelike zaostajala u odnosu na ostvareni rast potrošačkih cijena.
U RBA-inoj analizi sastavljenoj na osnovi podataka prikupljenih od Hrvatske narodne banke (HNB) stoji da se potražnja za stambenim kreditima povećavala u ciklusima vezanim uz rokove za postavljanje zahtjeva za državnim subvencijama. Istovremeno je rast cijena na tržištu nekretnina povećavao iznose potrebne za kupnju stanova, a time posredno i potražnju za stambenim kreditima.
Projekcije HNB-a za tekuću godinu takve su da će se razlika između stope rasta kredita stanovništvu i stope rasta potrošačkih cijena sužavati. Smatraju da će kod potrošača rast stambenih kredita nastaviti poticati državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Ističu kako postojana intervencija države kroz subvencije stambenih kredita potiče brži rast cijena na tržištu nekretnina, što se po njima potom prenosi na ubrzanje rasta stambenih kredita u odnosu na one gotovinske.
Čitaj više
Na kraju studenog 14.640 poslovnih subjekata kasnilo s plaćanjem
To je za 399 subjekata ili 2,7 posto manje u odnosu na listopad 2022. i njih 920 ili 5,9 posto manje u odnosu na lanjski studeni.
12.12.2022
Vujčić: Monetarna politika mora biti dovoljno restriktivna da spusti inflaciju
ECB je najavio da će i na sjednici u ožujku ponovo podići kamatne stope za pola postotnog boda.
13.02.2023
Šošić: Gospodarstvo će stagnirati, ciljana inflacija tek 2025.
Šošić ističe kako se rizik od recesije blago smanjio te da nas čega stagnacija ekonomije eurozone, dok bi hrvatska ekonomija mogla blago rasti.
08.02.2023
Bruto inozemni dug je krajem listopada iznosio 49 milijardi eura
U usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, ostvareno je povećanje od 2,5 milijardi eura ili za 5,4 posto.
03.02.2023
Ako se kreditna zaduženost usporedi sa studenim, zabilježen je skroman pad od 0,05 posto, odnosno od 80,9 milijuna kuna. Stoga je na kraju godine prekinut trend pozitivnih stopa rasta ukupnih kredita stanovništvu na mjesečnoj razini koji je trajao tijekom cijele 2022.
HNB/Bloomberg
S druge strane, dinamika godišnjeg rasta zadržava se na solidnim razinama od oko pet posto. U odnosu na treće tromjesečje, ukupni krediti stanovništvu zabilježili su skroman rast od 0,6 posto, odnosno 0,8 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na osnovi transakcija, krediti stanovništvu porasli su za 0,1 milijardu kuna ili za 0,1 posto u odnosu na studeni, dok su na godišnjoj razini ostvarili rast od 5,8 posto, odnosno od 8,2 milijardi kuna.
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 69,1 milijardu kuna, na kraju prosinca iznosio je 46,3 posto. Kod kunskih kredita evidentiran je pad na godišnjoj razini šesti mjesec za redom uz intenziviranje dinamike pada, i to od negativna 10,4 posto u odnosu na negativnih 8,7 posto, koliko je iznosio u studenom.
Devizni krediti zabilježili su dvoznamenkastu godišnju stopu rasta od 24,3 posto, odnosno rasli su za 2,5 posto na mjesečnoj razini, a ubrzanje dinamike rasta traje kontinuirano od početka godine. Kategorija deviznih kredita je krajem prosinca dosegnula 80 milijardi kuna, odnosno činila je 53,7 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu. Smanjenje kunskih kredita u ukupnim plasmanima stanovništvu bilo je očekivano približavanjem ulaska Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenjem eura.
Promatrano po instrumentima, na osnovi stanja, najveći generator rasta ukupnih kredita bili su stambeni krediti, s rastom od 10,3 posto, odnosno sedam milijardi kuna na godišnjoj i 0,9 posto na mjesečnoj razini, odnosno 0,6 milijardi kuna. Krajem prosinca 2022. godine, stambeni krediti iznosili su 74,7 milijardi kuna, a na kraju promatranog mjeseca činili su 50,1 posto ukupnih kredita plasiranih sektoru stanovništva. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast stambenih kredita od jedan posto ili 0,8 milijardi kuna mjesečno i 10,2 posto ili 6,9 milijardi kuna godišnje. Prema navodima HNB-a, snažan rast stambenih kredita odražava snažniju potražnju stanovništva za stambenim kreditima u uvjetima očekivanog zaoštravanja uvjeta kreditiranja.
Nadalje, gotovinski nenamjenski krediti s iznosom od 54,3 milijarde kuna su krajem 2022. godine činili 36,4 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, a ostvarili su skroman rast od 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno 1,3 milijarde kuna. U odnosu na studeni, zabilježen je skroman pad od 0,1 posto, ili 76,7 milijardi kuna. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja 2021. godine. Na osnovi transakcija, ostvaren je rast gotovinskih nenamjenskih kredita od 3,5 posto ili 1,8 milijardi kuna godišnje, dok su na mjesečnoj razini ostali gotovo nepromijenjeni.
Prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 5,9 milijardi kuna, zabilježila su prvi pad na godišnjoj razini od travnja 2022. godine, odnosno niže su u odnosu na prosinac 2021. za 3,5 posto. U odnosu na studeni, zabilježen je neuobičajeno snažan pad od 9,4 posto. Krediti po kreditnim karticama s iznosom od gotovo tri milijarde kuna nastavljaju trend pada na godišnjoj razini koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na prosinac 2021. godine za 7,8 posto. U odnosu na studeni ostvaren je pad od dva posto.
