.webp){kind=icon}
Podaci o prometu u maloprodaji koje je u ponedjeljak objavio državni statistički zavod pokazuju kako trgovina itekako osjeća težinu krize. Realni rast prometa u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenom indeksu, je u 2022. iznosio 2,1 posto, za razliku od 12,1 posto koliko je bio u 2021. godini. Za snažan skok realne potrošnje tijekom 2021. godine, jasno, zaslužan je oporavak od krizno-pandemijske 2020. kad je realni promet u maloprodaji bio čak 5,8 posto niži nego godinu prije.
No u godinama prije toga realni rast prometa u maloprodaji redovito je bio iznad 3,5 posto, što pruža više konteksta za lanjskih skromnijih 2,1 posto ostvarenih uz prilično uspješnu turističku sezonu. Uz snažan skok inflacije, koja je zbog rasta cijena energije i hrane lani dosegnula 10,7 posto, jasno je da građani imaju manje volje trošiti. Realne neto plaće su u 2022. bile tri posto niže nego u 2021. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Probleme domaćih trgovaca, sektora u kojem radi 214 tisuća radnika, dodatno naglašava i podatak o kretanju ukupnog godišnjeg prometa trgovaca na malo koji je u 2022. realno bio 0,4 posto niži nego 2021. U godinama prije krizne 2020. trgovci su redovno ostvarivali rast veći od četiri posto.
Nominalno gledajući, gotovo svi sektori trgovine lani su zabilježili snažan skok, što je i razumljivo s obzirom na to da su cijene rasle. Najviše je porasla potrošnja na motorna goriva, za gotovo 30 posto, a interesantno je da je promet skočio čak i u prodaji odjeće i obuće, tradicionalno sektoru u kojem cijene najmanje rastu, i to za više od 16 posto.
Jedini sektor koji je lani uspio zabilježiti manji promet bila je prodaja putem interneta ili pošte. Ona čini manje od jedan posto ukupne maloprodaje na domaćem tržištu, a lani je promet u domaćim internetskim trgovinama smanjen za više od četiri posto, pokazuje najnovija statistika.
