Ekonomisti obuzdavaju optimizam, kulminacija inflacije tek se očekuje

Prvo usporavanje inflacije ne znači da joj se nazire kraj, kupovna moć građana je nagrizena, a kulminacija rasta cijena tek se očekuje. No ove bi godine, kako će mjeseci odmicati, mogli gledati i jednoznamenkast porast inflacije, istaknuli su ekonomisti i analitičari komentirajući u utorak objavljene podatke o inflaciji u Hrvatskoj u prosincu.

U prosincu su potrošačke cijene prvi put tijekom 2022. godine pale za 0,3 posto na mjesečnoj razini te je godišnja stopa inflacije iznosila 13,1 posto, niže od rekordnih 13,5 posto zabilježenih u studenom. U cijeloj 2022. godini potrošačke cijene prosječno su porasle 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Pad godišnje stope inflacije u prosincu u skladu je s očekivanjima, tumače iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) gdje to pripisuju značajnom pojeftinjenju naftnih derivata te manjem porastu cijena energenata zahvaljujući državnim subvencijama.

"Godišnja stopa inflacije bi, međutim, mogla kulminirati početkom tekuće godine. Rast cijena usluga u osnovi odražava nedovršen oporavak agregatne potražnje po jenjavanju pandemije, manjak radne snage te odgođenu prilagodbu lanjskim poskupljenjima inputa. Isključimo li volatilne cijene hrane i energenata, temeljna mjera inflacije istodobno pokazuje njen godišnji rast na 9,7 posto s 8,9 posto u studenom, što upućuje (na to) da će inflacija u dogledno vrijeme ostati na visokim jednoznamenkastim razinama", naveli su u svojem priopćenju iz HUP-a.

U toj udruzi očekuju da će ove godine, iako u siječnju možda poraste, godišnja stopa inflacije pasti na 7,5 posto. To temelje na tome što smatraju da će doći do pada agregatne potražnje (tehničke recesije u prvoj polovini godine), ali i do stabilizacije cijena energenata, normalizacije lanaca nabave te određenog pada cijena prehrambenih sirovina.

Ipak, svjesni su da će i dalje biti prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje su i dalje oko četiri puta više iznad razina prije 2021. godine, što je simptomatično za još uvijek duboku, dugotrajnu energetsku krizu, tvrde. Europska komisija treba osigurati nove mehanizme za stabilizaciju cijena energenata, ističu, jer se ovoga ljeta ponovno očekuje utrka članica EU-a u punjenju skladišta plina. Da je predloženi cjenovni limit bio na snazi prošlo ljeto, EU vjerojatno ne bi osigurao dovoljne količine plina ni onima koji mogu platiti po cijenama iznad cjenovnog limita, dodaju.

Troškovi zaduživanja

Navode i kako bi pad inflacije u eurozoni u prvoj polovici godine mogao potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata Europske središnje banke (ECB). "Temeljna inflacija u europodručju te u Hrvatskoj će, međutim, u dogledno vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ECB-a od oko dva posto. Štoviše, fiskalna ekspanzija se nastavlja i rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga za očekivati je daljnji rast depozitne stope do 3,25-3,50 posto do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama europodručja snažno rastu potrebe za financiranjem", zaključili su u HUP-u.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja u svojem se komentaru osvrće na to da Hrvatska prati trendove eurozone što se tiče potrošačkih cijena u prosincu. "Naime, isto kao u Hrvatskoj, cijene u europodručju pale su 0,3 posto, dok su cijene usluga porasle 0,7 posto, a cijene dobara u koje ulaze i naftni derivati niže su za 0,7 posto na mjesečnoj razini. To pokazuje da je Hrvatska dobro ekonomski integrirana u europodručje. Time zapravo želim poručiti da je hrvatski ulazak u europodručje baš u ovom trenutku ispravan."

Cijene hrane su u prosjeku prošle godine porasle 16,4 posto, što bi značilo da se gotovo 40 posto porasta potrošačkih cijena može pripisati hrani. Pridoda li se tome da su prosječni raspoloživi dohoci pali, tumači Šaravanja, jasno je kako je kupovna moć za dobar dio građana još više pala.

"Upravo je ta činjenica jedan od razloga zašto mjesecima ponavljamo da će niža potražnja ove godine utjecati na inflaciju. Odnosno, koliko god su poremećaji u lancima opskrbe bili faktor više inflacije u 2022. godini, toliko će ove godine potražnja igrati važniju ulogu u određivanju visine inflacije", konstatira.

Preuranjeni optimizam

U analizi Raiffeisen banke također smatraju kako je postupno usporavanje godišnjih stopa rasta bilo očekivano jer su na to upućivali i podaci o kretanju potrošačkih cijena industrijskih proizvoda gdje je u prosincu zabilježeno usporavanje na godišnjoj razini.

Iz te banke ističu kako je to posebno važno kod kretanja cijena intermedijarnih dobara gdje je također prekinut trend ubrzanja cijena. To, navode, može biti dobar indikator budućih kretanja cijena potrošačkih dobara, iako se to prelijevanje događa s određenim vremenskim odmakom.

Prevelikog razloga za optimizam još nema budući da će se povišene, odnosno dvoznamenkaste razine inflacije zadržati i u prvim mjesecima 2023. godine, naglašavaju. Međutim, prema njihovu mišljenju, potom bi ipak trebala započeti lagana tendencija kretanja stopa prema nižim razinama.

Napominju kako će se pritom značajan dio inflatornih pritisaka zadržati kroz cijelu 2023. godinu, u kojoj očekuju, slično kao i u HUP-u, prosječnu stopu inflacije na razini od preko 7,5 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar