.webp){kind=icon}
Kad je u pitanju turistička potrošnja glavna priča u Hrvatskoj uvijek se svodi na to koliko su novca strani turisti ove ili prethodne sezone ostavili kod nas. No što je s potrošnjom hrvatskih građana u inozemstvu? Koliko god nam Jadran, a i drugi dijelovi zemlje, bili dragi, s vremena na vrijeme ipak otputujemo i van granica države.
Ali, ne predaleko. Barem ako je suditi po podacima Hrvatske narodne banke. Središnja banka je prije nekoliko dana objavila podatke o turističkoj potrošnji hrvatskih građana u inozemstvu za tri kvartala 2022., ali i niz podataka koji seže sve do 2011. godine. Tablice otkrivaju neke očekivane, ali i neke malo manje očekivane informacije.
Za početak, ono očekivano. Dok strani turisti kod nas ostavljaju silne milijarde novaca – lanjsku su potrošnju, recimo, u Ministarstvu turizma i sporta procijenili na 13 milijardi eura – naša potrošnja u inozemstvu je bitno skromnija. Ugrubo, tek desetinu tog iznosa.
Solidan oporavak
U razdoblju od 2011. do 2015. godine, recimo, uglavnom se kretala između 600 i 700 milijuna eura godišnje da bi nakon toga ipak počela rasti. U 2019. godini smo u inozemstvu turistički potrošili i više od milijardu i pol eura da bi to, naravno, iduće dvije pandemijske godine ozbiljno srezale.
Oporavak je bio solidan već i u 2021. kad smo potrošili gotovo 940 milijuna eura, a rezultat će za prošlu godinu, dijelom i zbog razigrane inflacije, biti još i bolji. Već u prva tri kvartala potrošnja nam je blago premašila milijardu eura, a podaci za posljednja tri mjeseca još se očekuju.
Druga činjenica koja ne iznenađuje je da su od pet destinacija na vrhu po potrošnji tijekom proteklog desetljeća tri susjedne: Bosna i Hercegovina, Slovenija i Srbija. Zapravo, možda čak i pomalo iznenađuje da smo u BiH od 2011. do kraja rujna prošle godine ostavili 2,8 milijardi eura, a u Sloveniji 1,5 milijardu. Za Hrvate je, čini se, Bosna i Hercegovina turistički hit. (Ali, i zemlja za šoping.)
Nakon spomenute dvije susjedne zemlje slijede Njemačka gdje smo potrošili 1,1 milijardu eura, te Austrija s 837 milijuna. Austrija je lako objašnjiva uzimajući u obzir da se volimo, ako ne samo skijati, onda barem naslikavati po skijalištima. A potrošnja u Njemačkoj je, lako moguće, dijelom i posljedica posjećivanja prijatelja ili obitelji koji su u posljednjem desetljeću iselili u tu državu.
Listu pet država u kojima smo kroz godine navedene u statistici HNB-a potrošili više od pola milijarde eura zaključuje Srbija. Tu se vjerojatno radi prvenstveno o beogradskom noćnom životu koji se u domaćim medijima nerijetko spominje kao bitno atraktivniji od našeg.
Nastavak liste ipak donosi pokoje iznenađenje. Na šestoj poziciji, iza Srbije, nalaze se Sjedinjene Američke Države. Jedna od najpopularnijih turističkih destinacija svijeta zanimljiva je i nama, ali interesantno je da smo tamo potrošili 390 milijuna eura, dok u razmjerno bliskoj Italiji, koja uz brojne kulturne znamenitosti nudi i obilje nama dragih skijališta, tridesetak milijuna eura manje.
Nakon Italije slijede još i Ujedinjena Kraljevina, Švicarska, Nizozemska, Francuska i Kanada da bismo opet došli do malog iznenađenja. Kroz godine smo, pokazuje statistika središnje banke, više novca turistički ostavili u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nego u susjednoj Mađarskoj. Šarm Budimpešte je, čini se, manji od šarma Dubaija.
Listu petnaest zemalja gdje smo potrošili najviše novca zaključuje Rusija s 94 milijuna eura, ali interesantnih podataka ima i niže na tablici. Podjednako smo kroz godine, u rangu 80 do 90 milijuna eura, potrošili u Švedskoj, Crnoj Gori, Australiji i Kini. Isto tako, blizu pedeset milijuna eura ostavili smo u Finskoj, ali i u Tajlandu, Portugalu i Irskoj, a tek nešto manje, oko 43 milijuna, u Brazilu.
Turisti se fotografiraju s panoramom Sarajeva | Oliver Bunic/Bloomberg
I za kraj još samo Katar. Zemlja gdje je ove godine održano svjetsko prvenstvo u nogometu zasigurno će profitirati i od naših gostiju. U 2021. tamo smo ostavili čak 12 milijuna eura, više od trećine cjelokupnog iznosa za sve godine od 2011. Podaci HNB-a dostupni su samo za prva tri lanjska kvartala i pokazuju da smo do kraja rujna potrošili 4,6 milijuna eura, a kako je nogometno prvenstvo bilo na samom kraju godine, ta će brojka sigurno znatno skočiti.
Topla zima i problemi na europskim skijalištima znače da će hrvatski turisti ipak imati nešto manje prilika trošiti u inozemstvu ove sezone. Mada smo lani po potrošnji u inozemstvu bili na tragu vrlo uspješnih 2018. i 2019., teško je predvidjeti kako su brojke izgledale do kraja. Inflacija ih je sigurno ponešto napuhala, no ona ujedno znači i manje raspoloživog dohotka za putovanja.
Kako god bilo, pitanje turističke potrošnje za nekoliko će se mjeseci opet vrtjeti oko toga koliko su strani gosti ostavili kod nas. No ako dobro zaradimo, to će biti prilika da nešto od te zarade i mi potrošimo drugdje. U Bosni, Emiratima, Finskoj ili negdje drugdje sasvim je svejedno. I mi zaslužujemo odmor.
