Blagdanski šoping popravio indeks ekonomske klime

Optimizam u maloprodaji tijekom sezone blagdanske kupovine rezultirao je poboljšanim očekivanjima za hrvatsko gospodarstvo u prosincu 2022. koje je doprinijelo povećanom raspoloženju i u eurozoni i u Europskoj uniji (EU), pokazalo je istraživanje Europske komisije (EK). Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj je u prosincu porastao za 1,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u studenome te iznosio 108,3 boda, pokazuje izvješće EK-a objavljeno na kraju prošlog tjedna. Najviše se u mjesecu predblagdanske kupovine poboljšalo raspoloženje u maloprodaji i industriji, iskazano u rastu indeksa za 2,7, odnosno 2,2 boda, a optimizam su iskazali i potrošači čiji je indeks porastao za 1,8 bodova.

U razdoblju visoke inflacije koja potrošnju građana ograničava na osnovne potrepštine splasnulo je pak dobro raspoloženje u uslužnom sektoru čiji je indeks pao za 0,6 bodova. U listopadu je bio poskočio za 6,9, a u rujnu za 11,1 bod, odražavajući rezultate turističke postsezone.

Na kraju godine pogoršano je i raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano u padu indeksa za 1,2 boda. Poslovni čelnici su procijenili kako će u budućnosti pojačati zapošljavanje, sudeći po rastu indeksa EEI u prosincu za 1,5 bodova u odnosu na studeni, na 112,6 bodova. Neizvjesnost u poslovanju je u posljednjem mjesecu u prošloj godini splasnula, iskazana u padu indeksa EUI za dva boda, na 4,9 bodova.

Poboljšanje u EU-u

I poslovni čelnici i potrošači u eurozoni i EU-u su u prosincu iskazali veći optimizam nego u studenome, iskazan u rastu indeksa ESI za 1,8, odnosno 1,5 bodova. Ekonomska klima poboljšana je tako drugi mjesec za redom, ali je još uvijek daleko ispod dugoročnog prosjeka, primijetila je Europska komisija.

Najoptimističniji su na oba područja bili čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks porastao za 3,2 boda u EU-u i za 2,6 bodova u eurozoni. Poboljšano je i raspoloženje u maloprodaji, iskazano u rastu indeksa za tri boda u EU-u i za 2,6 bodova u eurozoni. Poboljšana su i očekivanja potrošača, čiji je indeks u EU-u porastao za 1,7, a u eurozoni za 1,4 boda.

Čelnici u građevinskom sektoru i u industriji bili su osjetno suzdržaniji, što se očitovalo u rastu indeksa na oba područja za najviše jedan bod. Poslovni čelnici signalizirali su i da ne planiraju pojačati zapošljavanje u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI u prosincu za 0,4 boda u EU-u i njegovoj stagnaciji u eurozoni.

Procjenjuju i kako je neizvjesnost u poslovanju ublažena na kraju prošle godine, prema padu indeksa EUI za jedan bod na oba područja. Pred kraj 2022. godine europskoj industriji na ruku je išlo popuštanje pritiska u opskrbnim lancima zbog slabije potražnje, što se očitovalo u usporavanju rasta proizvođačkih i potrošačkih cijena.

Među vodećim gospodarstvima EU-a najviše je u prosincu porastao indeks ekonomske klime u Njemačkoj, za dva boda u odnosu na studeni. Poboljšano je i raspoloženje u Španjolskoj, iskazano u rastu ESI-ja za 1,9 bodova. Umjereni su optimizam iskazale i Italija i Poljska, čiji su indeksi porasli za 0,9 bodova. U Francuskoj je pak ponovo prevladala zabrinutost, iskazana u padu indeksa za 1,3 boda, izračunala je Komisija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar