.webp){kind=icon}
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde rekla je kako bi prvo povećanje kamatne stope nakon više od desetljeća moglo uslijediti "tjednima" nakon što završi kupnja vrijednosnih papira početkom sljedećeg kvartala. Tom se izjavom pridružila sve većoj grupi tvoraca politika koji najavljuju dizanje kamata već u srpnju.
"Prvo povećanje kamatne stope, temeljeno na smjernicama ECB-a, dogodit će se nakon završetka neto otkupa vrijednosnica", rekla je Lagarde u srijedu.
"Još nismo precizno definirali vremenski rok, ali bila sam vrlo jasna kako bi to moglo značiti razdoblje od samo nekoliko tjedana", rekla je u svom govoru u Ljubljani, zagovarajući "postupnu" normalizaciju monetarne politike nakon početnog povećanja.
Suočeni s rekordnom inflacijom koja je gotovo četiri puta veća od ciljane (2 posto), Lagardeine kolege sve više javno zagovaraju povećanje kamata na sastanku od 20. do 21. srpnja. Dok su Federalne rezerve (Fed) i Bank of England (BOE) već ozbiljno krenule s pooštravanjem kamatne politike, ECB nije povisio troškove posuđivanja od 2011., a stopa na depozite negativna je od 2014.
Unatoč tome što je rat u Ukrajini izazvao strah od stagflacije u Europi, tržišta novca već su u svojim odlukama za srpanj i rujan ukalkulirala ECB-ovo povećanje za četvrtinu boda, s tendencijom daljnjeg porasta do kraja godine. Trgovci se klade na dosezanje vrhunca kamatnih stopa na depozite od 1,5 posto za otprilike dvije godine.
U srijedu je član Izvršnog odbora ECB-a Frank Elderson rekao kako dužnosnici u srpnju mogu početi s podizanjem kamatnih stopa s rekordno niskih razina, umanjujući rizik od recesije eurozone.
Kretanje ECB-ove kamatne stope/ ECB
Čelnik Bundesbanke Joachim Nagel podržao je "pravovremeno" povećanje nakon što je neto kupnja vrijednosnica završena, rekavši da bi taj potez "mogao biti u srpnju", dok je François Villeroy de Galhau rekao da očekuje kako će stope biti postupno povećavane "od ljeta nadalje".
Malo je stručnjaka koji upozoravaju na potez početkom ljeta – iako je jedan od njih i član Izvršnog odbora ECB-a Fabio Panetta. U intervjuu prošlog tjedna za talijanske novine La Stampa upozorio je da gospodarstvo eurozone "de facto stagnira" i kako preferira čekanje podataka o bruto domaćem proizvodu u drugom tromjesečju prije nego što se odluči o dizanju kamata.
Njemački ministar financija Christian Lindner u srijedu je rekao kako "ne smijemo podcijeniti opasnost od stagflacije". Bundesbank predviđa kako će se njemačka inflacija ove godine približiti stopi od 7 posto.
Cijene su te koje diktiraju politiku, a, kad se početak dizanja kamata odredi, rasprava će se vjerojatno prebaciti na pitanje količine rasta troškova posuđivanja.
"Budući da se srpanjsko dizanje kamata čini kao gotova stvar, rasprava unutar Upravnog vijeća vjerojatno će se pomaknuti prema neutralnoj stopi i putu do nje", rekli su ekonomisti UBS-a predvođeni Reinhardom Cluseom u izvješću za klijente.
