Države EU postigle dogovor oko dobrovoljnog smanjenja potrošnje plina

Zemlje Europske unije postigle su politički dogovor da smanje uporabu plina za 15 posto tijekom sljedeće zime jer postoje velike šanse da bi Rusija mogla potpuno prekinuti opskrbu plinom.

Ministri energetike na sastanku u Bruxellesu u utorak dali su zeleno svjetlo prijedlogu o dobrovoljnom smanjenju potrošnje plina tijekom sljedećih mjeseci, objavio je češki predsjedatelj EU-a na Twitteru. Plan se sastoji od 15 postotnog smanjenja ako dođe do krizne situacije, poput velikog smanjenja dotoka plina iz Rusije – iako su moguća određena isključenja posebno ranjivih država ili onih u potpunosti integrirane u sastavni dio mreže.

Mađarska je bila jedina država članica koja je glasala protiv, tvitao je luksemburški ministar energetike Claude Turme.

Ministri energetike iz 27 država članica sastali su se u utorak u Bruxellesu kako bi raspravili o prijedlogu Europske komisije. Mnoge države članice su skeptične da dobrovoljna mjera štednje postane obvezujuća ističući zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na lokalne kompanije i potrošače.

 

 

"Očekujem da ćemo imati zanimljive političke rasprave. Države članice imaju svoje okolnosti, svaka ima drugačije početne pozicije ali očekujem da ćemo do kraja dana postići dogovor", rekao je povjerenik za energetiku Kadri Simson dolazeći na sastanak.

Mora se hitno djelovati jer je Gazprom najavio da će dodatno smanjiti protok kroz Sjeverni tok na oko 20 posto njegovog normalnog kapaciteta od srijede. Ruski plinski div rekao je kako još jedna turbina mora ići na održavanje  i neće biti u uporabi.

Njemačka ima dobre šanse izbjeći dramatičnu industrijsku krizu ako može smanjiti potrošnju plina između 15 – 20 posto, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck u ponedjeljak u intervjuu za državnu televiziju ARD.

"U ozbiljnoj smo situaciji, krajnje je vrijeme da svi to shvate", rekao je Habeck. "Moramo smanjiti potrošnju plina, to je ono na čemu radimo". Odbacuje tvrdnje Gazproma koji kažu da je servisiranje turbina razlog novih ograničenja.

Češka, koja predsjedava EU-om, predložila je Komisiji tri promjene proteklog tjedna. Zemlje većinom južne i istočne Europe žele veću fleksibilnost u implementiranju redukcijskih mjera, a za donošenje zakona je potrebna većinska suglasnost kvalificiranih zemalja.

Andrey Rudakov/Bloomberg

 

"Ako uspijemo sada smanjiti našu potrošnju plina, možemo zaštiti naša kućanstva i gospodarske subjekte", rekao je češki ministar industrije i trgovine Jozef Sikela prije sastanka. "Solidarnost i zajedništvo su naše najjače oružje i vjerujem da ćemo do kraja dana pronaći zajednički put."

Revizija uključuje odredbu koja bi povećala broj država članica koje će postati obvezne smanjiti potrošnju za 15 posto, prema nacrtu u kojeg je ranije Bloomberg imao uvid. Komisija također može predložiti hitne mjere ako procjeni da postoji visoki rizik od nestašice. Oba scenarija zahtijevaju potporu većine država članica kako bi stupila na snagu.

Nije prihvatljivo "prisiljavati države članice da prihvate obvezne redukcije bez saznanja o tome što na m donosi nadolazeća zima i bez da se osiguraju njihovi pojedinačni interesi", rekla je poljska ministrica za klimu Anna Moskwa. Poljska ima svoja skladišta puna plina. "Poljska je spremna za ovu zimu i ne treba uvoditi nikakve redukcije niti kućanstvima niti industriji", rekla je.

Ostatak revizije odnosi se na razine plina u skladištima kao i mogućnost uključivanja određenih ključnih industrija. Nova pravila će se donijeti na rok od jedne godine, a ne na dvije kako je prvotno najavljivano. Zemlje članice mogu tražiti niže obvezno smanjenje prema određenim kriterijima baziranim na temelju njihovih povezanosti s drugim državama članicama.
Nekoliko zemalja, uključujući Italiju, Mađarsku, Poljsku, Portugal i Španjolsku izrazilo je zabrinutost oko redukcija.

Kada je američki predsjednik Joe Biden obećao europskim čelnicima u ožujku da će pomoći u osiguravanju nove opskrbe ukapljenog prirodnog plina (LNG) kako bi se nadoknadile nestašice nastale nakon ruske invazije na Ukrajinu, njegovo je obećanje dočekano sa skepsom.

Bloomberg

 

Naime, američka LNG industrija već je dostigla svoja izvozna ograničenja, a globalnim tržištem dominiraju dugoročni ugovori koji mogu diktirati kamo će izvezeni plin ići tijekom dvadeset godina. No, pokazalo se da je Bidenovo obećanje možda čak bilo preskromno.

SAD je na putu da premaši Bidenovu obećanje iz ožujka o dodatnih 15 milijardi prostornih metara LNG-a za Europu u ovoj godini, prema pisanju stranih medija.

Najveći svjetski proizvođač prirodnog plina postao je najveći izvoznik LNG-a u svijetu u prvoj polovini 2022. godine, objavila je u ponedjeljak američka vlada (EIA).

No, s obzirom na ogromnu svjetsku potražnju za prirodnim plinom, ovaj europski uvoz dolazi na račun siromašnijih zemalja, poput Pakistana i Indije, koje bi se mogle suočiti s energetskim deficitom ili biti prisiljene na nove sporazume s Rusijom.

Bloomberg Mercury

 

Do lipnja ove godine SAD je izvezao oko 57 milijardi kubnih metara LNG-a, a 39 milijardi prostornih metara ili 68 posto otišlo je u Europu, prema podacima Refinitiva. U Europu je tijekom cijele 2021. godine izvezao 34 milijarde prostornih metara li 35 posto ukupnog izvoza američkog LNG-a.

To znači da su Sjedinjene Države već poslale više plina u Europu tijekom prvih šest mjeseci 2022. nego u svih 12 mjeseci 2021. godine. Ako se izvoz u Europu nastavi istim tempom u drugoj polovini 2022. godine, ukupni rast u odnosu na 2021. bio bi za oko 45 milijardi prostornih metara.

Referentne cijene plina u Europi dosad su 2022. u prosjeku iznosile 34,06 dolara po milijunu britanskih toplinskih jedinica (mmBtu) u usporedbi s 29,99 dolara u Aziji i 6,12 dolara u SAD-u.

Prosječne cijene u 2021. za Europu iznosile su 16,04 dolara, 18 dolara za Aziju i 3,73 dolara za SAD, pokazuju podaci. S obzirom na razlike u cijenama, kompanijama se više isplati izvoziti u Europu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar