Europljani strahuju hoće li moći platiti račune, Hrvati baš i ne

Građani Hrvatske manje su zabrinuti u odnosu na gotovo polovicu Europljana koji strahuju kako u idućih šest mjeseci neće moći platiti račune. Prema istraživanju Europske komisije (EK), u Hrvatskoj je 16 posto ispitanika izjavilo da je bilo prisiljeno posegnuti za štednjom kako bi se moglo nositi s višim troškovima života, što je najmanji udio među zemljama obuhvaćenim istraživanjem.

Pokrivanje troškova poput povrata hipotekarnih kredita i prijevoza na posao brine 48 posto ispitanika, a 37 posto njih koristi ušteđevinu kako bi spojilo kraj s krajem, pokazalo je istraživanje Ipsosa.

Inflacija u Europskoj uniji (EU) ojačala je nakon pandemije zbog naglog oporavka potražnje koji ponuda nije pratila. U 2022. rast cijena dodatno je ubrzao, potaknut skokom troškova proizvodnje, hrane i energije koje su potaknuli ruska invazija na Ukrajinu i zapadne sankcije Moskvi.

Kako bi ukrotila inflaciju, Europska središnja banka (ECB) promijenila je smjer monetarne politike i podigla kamatne stope, pa 10 posto ispitanika zbog ugovora s promjenjivim kamatnim stopama sada mora plaćati više kamate na hipotekarne kredite.

Skok cijena energije utjecao je na životni standard građana u EU-u te 71 posto ispitanika pokušava smanjiti potrošnju, a njih 28 posto promijenilo je način prijevoza.

Ipsos je proveo istraživanje u listopadu i studenom prošle godine u ime Europske komisije, na uzorku od po tisuću ispitanika po zemlji, uključujući 27 zemalja EU-a, Island i Norvešku.

Hrvatska ispod prosjeka EU-a

Samo tri posto ispitanika u Hrvatskoj navelo je da im se zbog promjenjivih kamatnih stopa u proteklih šest mjeseci povećala rata hipotekarnog kredita, a 16 posto njih strahuje da će imati problema s povratom.

Na europskoj razini višu ratu hipotekarnog kredita danas plaća 10 posto građana, a njih 19 posto strahuje od teškoća s povratom.

Novi zajam ili kreditnu karticu je na europskoj razini zatražilo sedam posto ispitanika, a isti udio zabilježen je i u Hrvatskoj.

Nešto više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, njih 37 posto, strahuje da u idućih šest mjeseci neće moći platiti račune, a isti postotak nije siguran hoće li si moći priuštiti omiljene prehrambene proizvode.

Njih 40 posto strahuje da si neće moći priuštiti odlazak na ljetovanje, a 20 posto brine otplata dugova po zajmovima i kreditnim karticama i trošak prijevoza do posla.

Inflacija u Hrvatskoj

Podsjećamo, u veljači je godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila 12 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Prva procjena s početka ožujka govorila je o stopi od 11,9 posto. U siječnju je inflacija iznosila 12,7 posto. Stopa inflacije tako pada već treći mjesec za redom nakon vrhunca u studenome, kada je na godišnjoj razini iznosila 13,5 posto. Na mjesečnoj je razini stopa inflacije u veljači bila na 0,2 posto.

Na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupini restorana i hotela, i to za 18,5 posto, te kod hrane i bezalkoholnih pića, za 17,1 posto. Slijed rast u skupini stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva koji je iznosio 15,5 posto. Najmanji godišnji rast zabilježen je kod prijevoza (5,8 posto) te alkoholnih pića i duhana (5,3 posto).

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar