.webp){kind=icon}
Europska unija (EU) riskira propustiti ciljani termin u ožujku za dogovor o reformi pravila ograničavanja razine duga zbog otpora pojedinih zemalja, uključivo Njemačke, koje smatraju da bi ih nova pravila mogla natjerati na naglu i bolnu proračunsku prilagodbu.
Berlin je posebno oprezan oko ideje da visoko zadužene zemlje dogovaraju posebno skrojen plan s Europskom komisijom (EK) kako bi dovele potrošnju pod kontrolu te želi pouzdane alate za primjenu takvog dogovora.
EU je trenutačno u fazi razmatranja reforme takozvanog Pakta o stabilnosti i rastu s namjerom da se pojednostave fiskalna pravila i da se ukinu neki uvjeti koji su tjerali pojedine zemlje na drakonske proračunske rezove i time samonametnutu recesiju.
Čitaj više
Španjolski štediše nezadovoljni škrtim bankama kupuju državni dug
U posljednje je vrijeme red pred središnjom bankom u Madridu svako radno jutro unatoč hladnoći dug.
31.01.2023
Prvi hrvatski proračun u eurima s deficitom od 2,3 posto BDP-a
Vlada odlučna uvesti porez na ekstra profit, no prihodi od toga još nisu sastavni dio proračuna.
14.11.2022
Bejaković: Javni dug je jako opasan, on je poput vatre
Hrvatska se mora zadužiti za 15 posto BDP-a što će stvoriti dodatni pritisak na javne financije i servisiranje javnog duga.
11.10.2022
Obveznice nekad i sad, državi dug je drag
Samo s posljednjim izdanjem država skupila 1,2 milijarde eura.
24.07.2022
Reforma bi trebala otvoriti put i za više investicija u zelene tehnologije u vrijeme kada se EU natječe s paketom subvencija u tom sektoru u SAD-u i kineskom konkurencijom.
Sadašnja pravila Pakta o stabilnosti i rastu dopuštaju zemljama proračunski manjak od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te javni dug na razini 60 posto BDP-a što malo članica zadovoljava. Ta su pravila privremeno suspendirana zbog pandemijske potrošnje i sada ima zagovornika njihove promjene prije no što bi ponovno trebala stupiti na snagu od iduće godine.
EK želi široki konsenzus među zemljama članicama prije iznošenja konkretnog zakonskog prijedloga. Ministri financija bi o toj temi trebali razgovarati prvi puta sredinom veljače, pa bi vlade možda morale početi pripremati proračune za 2024. po starim pravilima ako se dogovor o promjenama ne postigne u ožujku.
"Da budem vrlo izravan, prijedlog EK još nije uvažio naše zabrinutosti. Imamo dvojbe oko toga da će razmišljanje EK dovesti do pouzdanog načina smanjivanja duga", izjavio je ovoga tjedna njemački ministar financija Christian Lindner nakon sastanka s povjerenikom EU za gospodarstvo Paolom Gentilonijem.
Nacionalni dug u odnosu na BDP prema projekciji za 2024.
Premda bi se zadržali sadašnji pragovi deficita i javnog duga, EK je iznio neke ideje o promjenama koje bi dovele do plana skrojenog za svaku zemlju posebno u slučaju potrebe smanjenja duga. Taj bi plan bio temeljen na fiskalnoj održivosti te očekivanim reformama i investicijama.
Većina zemalja takvo promišljanje smatra suviše općenitim, izjavili su izvori upoznati s temom. Posebno je sporna metodologija određivanja održivosti duga nacionalnih gospodarstava što bi bio ključni indikator u novom okviru.
Berlin je skeptičan oko roka u ožujku, a Lindner kaže da bi Njemačka više voljela multilateralan pristup toj tematici u stvaranju pravila, a ne praktično bilateralne pregovore između EK i zemalja članica.
Njemačka i još neke zemlje bi također radije da je EK predstavila konkretan zakonski prijedlog, a ne to što prvo traži konsenzus među članicama.
Ne čudi da pojedini dužnosnici EU-a i diplomati u Bruxellesu kritiziraju Njemačku zbog navodnog kratkovidnog pristupa.
Neki od njih kažu da Berlin usporava napredak u pregovorima jer se članovi tamošnje vladajuće koalicije još nisu dogovorili o zajedničkom stajalištu.
