.webp){kind=icon}
Hrvatska žuri s usvajanjem eura kao nacionalne valute. Taj bi je potez, koji vlada planira početkom 2023. i prema kojemu Europska unija (EU) ima pozitivan stav, dodatno približio Uniji te olakšao i pojeftinio plaćanja, a njezinom financijskom sustavu dao dodatnu sigurnosnu mrežu u budućim krizama. Hrvatska se također nastoji pridružiti Schengenskoj zoni, koja uklanja prepreke za putovanje Europom.
1. Koliko je Hrvatska blizu ulasku u eurozonu?
Hrvatska svoju nacionalnu valutu, kunu, želi zamijeniti za euro 1. siječnja 2023. – osam godina nakon što je baltička država, Litva, posljednja ušla u 19-člani valutni blok. Bivša jugoslavenska republika i banovina, odnosno austrougarska kraljevina od 3,9 milijuna stanovnika vrlo je blizu postizanja svojeg cilja: 2020. se pridružila čekaonici europodručja poznatoj kao ERM-II, a 1. je lipnja Europska središnja banka (ECB) priopćila kako Hrvatska ispunjava uvjete za ulazak u eurozonu. Europska komisija (EK), izvršno tijelo EU-a, preporučila je Hrvatskoj iduće godine pristupiti euru, a za taj potez sada samo treba odobrenje vlada EU-a.
2. Zašto se Hrvatska želi pridružiti?
Hrvatska je započela s pripremama za euro čim je izborila pristupanje EU-u 2013. – bio je to korak koji je zbog krvavih ratova '90-ih, potaknutih raspadom Jugoslavije kasnio. Kao i drugdje na istoku kontinenta, ovaj je potez dijelom usmjeren na učvršćivanje zapadnog bloka nakon otprilike pola stoljeća komunističke vladavine iza Drugoga svjetskog rata.
3. Što je s ekonomskom logikom?
Ekonomska logika još je uvjerljivija. Zemlja se više od bilo koje druge države EU-a oslanja na turiste koji generiraju petinu bruto domaćeg proizvoda, a njihov odmor mnogo je lakši kada se ne moraju boriti s tečajnim razlikama. U međuvremenu, većina se privatnih i korporativnih bankovnih depozita drži u eurima, zajedno s više od dvije trećine duga u ukupnom iznosu od oko 520 milijardi kuna (74 milijarde dolara). Članstvo u europodručju snizilo bi kamatne stope, poboljšalo kreditni rejting i Hrvatsku učinilo privlačnijom za ulagače, smatra guverner središnje banke Boris Vujčić.
4. Koje su prednosti?
Usvajanje eura formaliziralo bi dio gospodarskih aktivnosti koje se već obavljaju pomoću zajedničke valute – od prodaje stanova i automobila, do kratkoročnog najma za turiste. Time bi se devizni troškovi izvan turizma smanjili na oko 1,2 milijarde kuna godišnje, prema središnjoj banci. Hrvatska bi dobila pristup likvidnosti ECB-a i potencijalnom financiranju iz Europskog mehanizma za stabilnost tijekom razdoblja krize. S obzirom na to da su problemi Grčke sada uglavnom stvar prošlosti, postoji solidna podrška ljudi za prelazak na euro. Gotovo sve političke stranke podupiru taj potez.
5. A mane?
Što se tiče monetarne politike, ne može se puno izgubiti prepuštanjem kontrole ECB-u budući da je tečaj kune od '90-ih vezan uz euro, a prije toga uz njemačku marku. Očekivano prihvaćanje eura u Hrvatskoj koštat će lokalne banke oko milijardu kuna godišnje u vidu izgubljenih naknada za konverziju, no promjena će smanjiti valutne rizike i poboljšati stabilnost, prema nacionalnom udruženju banaka. Također se očekuje kako će usvajanje eura banke koštati između 80 i 100 milijuna eura (između 85 i 106 milijuna dolara) jednokratnih izdataka usmjerenih na prilagodbu njihovih IT usluga i mreža bankomata.
6. S kojim se preprekama Hrvatska mora suočiti?
Za Hrvatsku, koja je posljednja zemlja koja je ušla u EU 2013., inflacija se pokazala najvećim izazovom nakon što je rat u Ukrajini doveo do skoka cijena energenata i ostalih roba. To je problem koji zahvaća cijelo europodručje: tamošnje su potrošačke cijene u svibnju skočile za rekordnih 8,1 posto. Komisija i ECB u zasebnim su izvješćima potvrdili kako je Hrvatska ispunila zahtjev o stabilnosti cijena, pri čemu je inflacija u razdoblju od jedne godine ostala u dovoljnoj mjeri u skladu s ostalim članicama eurozone. ECB je, međutim, upozorio kako kreatori politike moraju ostati na oprezu.
7. Jesu li druge zemlje željne pridruživanja?
Jedna svakako jest: Bugarska. No svoj je termin pomaknula za godinu dana, do 2024., nakon što je u ERM-II primljena u isto vrijeme kad i Hrvatska. Rumunjska je također izrazila želju u valutnom se bloku pridružiti istočnoeuropskim kolegama iz Estonije, Latvije, Litve, Slovačke i Slovenije. Međutim, unatoč tome što će se u nekom trenutku morati pridružiti, najveće zemlje u toj regiji ne žure. Poljska, na primjer, svoju sposobnost preživljavanja globalne financijske krize 2008. bez recesije pripisuje zadržavanju neovisne monetarne politike.
8. Kako će izgledati nove hrvatske kovanice?
Na kovanicama bi se trebao nalaziti uzorak šahovnice koji se nalazi na hrvatskom grbu i smatra jednim od najstarijih nacionalnih simbola u Europi. Imat će i slike kune, kartu Hrvatske, glagoljicu, a bit će prikazan i Nikola Tesla, veliki svjetski izumitelj koji je bio etnički Srbin, ali je rođen u današnjem hrvatskom gradu Smiljanu. Središnja banka Srbije poručila je kako će poduzeti mjere ako Hrvatskoj bude dopušteno korištenje Tesline slike.
