.webp){kind=icon}
Najveći prosvjed u razdoblju vladanja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u četvrtak na ulice odveo više od milijun ljudi, priprema pozornicu za možda dugotrajniju bitku oko mirovinske reforme budući da niti sindikati niti Macron ne ostavljaju previše prostora za kompromis.
Štrajkovima i prosvjedima koje su ovoga tjedna organizirali sindikati cilj je spriječiti podizanje minimalne dobi za umirovljenje na 64 sa 62 godine. Francuski 45-godišnji lider pak iz mirovinskog sustava želi eliminirati deficit.
Ohrabreni javnom potporom, sindikati pozivaju na nove akcije i planiraju nove koordinirane štrajkove i prosvjede za 31. siječnja.
Čitaj više
Le Maire vjeruje da će Francuska ove godine izbjeći recesiju
"Mislim da smo donijeli ispravne odluke u borbi protiv inflacije."
20.01.2023
Francuzi u štrajku i na ulicama zbog mirovinske reforme
Vlada bi u parlamentu mirovinsku reformu trebala predstaviti početkom veljače.
19.01.2023
Francuska se zbog kasnijeg umirovljenja priprema za 'bolni četvrtak'
Macron minimalnu dob za odlazak u mirovinu u Francuskoj želi povisiti sa 62 na 64 godine.
19.01.2023
"Ova je reforma neprihvatljiva i suprotna interesu stanovništva. Odlučni smo imati pravedan mirovinski sustav financiran drugim načinom raspodjele bogatstva", priopćili su zajednički sindikati.
Napori ranijih vlada za reformom mirovinskog sustava i prisilu Francuza na dulji rad propadali su uslijed prosvjeda koji su paralizirali zemlju. Sada test očekuje Macrona koji se obvezao provesti reformu koju vidi kao ključni korak pretvaranja francuskog gospodarstva u gospodarstvo sklonije logici svijeta biznisa.
"Snažno vjerujemo da je ova reforma nužna za Francusku. Stoga ćemo uz nju čvrsto stajati i u debati u francuskom parlamentu. Moguća su pritom neka poboljšanja", izjavio je francuski ministar financija Bruno Le Maire za Bloomberg TV u Davosu.
Francuzi do mirovine mogu ranije od drugih
Inzistiranje na reformi unatoč otporu, naravno, troši politički kapital u trenutku kad je Macron u parlamentu već oslabljen nakon prošlogodišnjih izbora. No odustajanje bi ugrozilo njegovu vjerodostojnost kao reformista sklonog biznisu i povećalo rizike za javne financije koje su već u dugu od 114 posto bruto društvenog proizvoda.
Ključno je za Macronove buduće korake kakvu potporu imaju sindikati. Ankete pokazuju da je ona u ovome trenutku velika, odnosno, prema onoj objavljenoj u četvrtak, tek 28 posto Francuza podržava mirovinsku reformu.
U prilog Macronu ne ide ni rijetko jedinstvo često fragmentirane francuske sindikalne scene koja nije iskazala ovakvo suglasje od prosvjeda protiv mirovinske reforme predsjednika Nicolasa Sarkozyja 2010. godine.
Sarkozy nije uspio vratiti izgubljenu popularnost i dvije godine kasnije izgubio je izbore od socijalista Françoisa Hollandea koji je najavio vraćanje nekih od Sarkozyjevih rješenja na staro.
Premijer Alain Juppé odustao je od mirovinske reforme 1995. godine nakon što su štrajkovi zemlju paralizirali oko mjesec dana.
Stopa zaposlenosti nakon 60. godine u Francuskoj bitno je niža no u drugim razvijenim zemljama | Bloomberg
Macron je već popustio 2019. godine nakon nekih od najdužih štrajkova u transportnom sektoru u povijesti. Nakon toga je plan zbog pandemije COVID-19 stavljen na čekanje.
Ovaj put Macron naznačuje da neće popustiti. Tvrdi da Francuzi moraju raditi dulje kako bi se povećala niska stopa zaposlenosti među starijim stanovništvom te izbjegli stalni manjkovi u javnom mirovinskom sustavu koji se financira doprinosima zaposlenika.
"Kako bi međugeneracijski sporazum bio pravedan, ova reforma mora biti provedena. Stoga ćemo je provesti uz poštovanje i dijalog, ali s odlučnošću i osjećajem za odgovornost", rekao je u četvrtak francuski predsjednik.
