.webp){kind=icon}
Vlada francuskog predsjednika Emmanuela Macrona bi u utorak trebala predstaviti plan reforme mirovinskog sustava koji će vjerojatno ponovno dovesti do masovnih štrajkova i prosvjeda.
Čak su i umjereniji sindikati najavili pridruživanje prosvjedima ako Macron odluči podići dob umirovljenja sa 62 godine.
S druge pak strane vlada ističe da je ta promjena nužna kako bi se povećala stopa zaposlenosti među starijim stanovništvom i izbjegli stalni deficiti u sustavu financiranom doprinosima zaposlenika.
Kako je najavljeno iz vlade, premijerka Élisabeth Borne će detalje plana iznijeti u utorak kasno poslijepodne, uključujući na koliko će se podići minimalna dob za umirovljenje te moguće promjene vezane za minimalno razdoblje uplate doprinosa nužno za dobivanje pune mirovine. Sindikati bi se nakon toga trebali sastati kako bi razmotrili kako će odgovoriti na prijedlog.
Možda bi ovo mogao biti ključni trenutak u drugom mandatu francuskog predsjednika. Ako krene u reformu, mogao bi paralizirati Francusku, a ako odustane, to bi značilo odustajanje od njegova dugogodišnjeg cilja da francusko gospodarstvo provede kroz transformaciju koja potiče snažniju sklonost biznisu.
Emmanuel Macron
Što je još kompliciranije, kockanje dolazi u trenutku kada je francuska ekonomija možda već zašla u recesiju zbog rasta cijena energije i inflacije.
Javne su financije također prenapregnute zbog velike potrošnje tijekom pandemije. Ako ne dođe do reforme mirovinskog sustava, samo će on proizvoditi deficit od 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda svake godine u idućem desetljeću. Istodobno, vlada bi željela povećati ulaganja u proizvodnju i zelenu tranziciju.
Macron je u prosincu odgodio predstavljanje reforme kako bi izbjegao najavu štrajkova u vrijeme blagdana te kako bi svojim ministrima dao više vremena da pokušaju sindikalne čelnike pridobiti za potporu reformi.
Jedna od opcija je povećati minimalnu dob za umirovljenje za dvije umjesto tri godine, koliko je Macron najavio tijekom prošlogodišnje izborne kampanje. To bi bilo praćeno postupnim podizanjem minimalno potrebnog razdoblja davanja doprinosa.
Sindikati su dosad ponavljali kako se opiru i najmanjem povećanju minimalne dobi za umirovljenje jer, kako kažu, to bi najviše pogodilo slabije kvalificirane radnike s niskim plaćama koji radni vijek počinju ranije i sa 62 godine su već uplaćivali dulje od onih s većim plaćama. Dodaju kako ima boljih načina da se uravnoteži sustav poput poticanja ili obvezivanja francuskih tvrtki da zadrže starije radnike.
Francuzi se ranije umirovljuju u odnosu na druge razvijene zemlje
"Ako Élisabeth Borne nastavi misliti da je pravi put povećanje dobi za mirovinu, učinit ćemo sve da vlada od toga odustane. Koristit ćemo sva sredstva koja su nam na raspolaganju", kazao je Laurent Berger iz jednog od umjerenijih sindikata CFDT.
Veliki broj Francuza slaže se sa sindikatima. Prema anketi iz prvih dana ove godine, 47 posto smatra kako bi minimalna dob za umirovljenje trebala ostati 62 godine, a 25 posto misli da bi trebala biti i niža.
Macron se suočava i s oporbom u parlamentu nakon što je protekloga lipnja izgubio apsolutnu većinu.
Ako ne dobije potporu dijela oporbe, Macron može posegnuti za člankom ustava koji omogućava prihvaćanje zakona bez glasovanja. No time se koristio već kod donošenja proračuna, pa bi ponovna uporaba te mogućnosti samo mogla dodatno razgnjeviti prosvjednike.
