.webp){kind=icon}
Stopa inflacije u eurozoni u prosincu spustila se na 9,2 posto s 10,1 posto koliko je iznosila u studenome, pokazuju prve procjene Europskog statističkog ureda (Eurostat).
Pad je veći od očekivanja analitičari koji su za prosincu prognozirali stopu inflacije od 9,5 posto. Ovo je ujedno i najniža razina inflacije od kolovoza, a usporavanju rasta cijena najviše su pridonijeli jeftiniji energenti. Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene energije i hrane, porasla je s 5 posto u studenom na 5,2 posto u prosincu.
Godišnji rast cijena energije u odnosu na studeni smanjen je za 9,2 postotna boda, na 25,7 posto. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su na mjesečnoj razini za 0,2 postotna boda, na 13,8 posto, kao i cijene neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga koje su na godišnjoj razini skuplje za 6,4 odnosno 4,4 posto.
Najvišu inflaciju u eurozoni i dalje bilježe Latvija (20,7 posto) i Litva (20 posto). Najniža stopa inflacije u prosincu je zabilježena u Španjolskoj, gdje je iznosila 5,6 posto.
Što hlađenje inflacije znači za kamatne stope?
Izvjesno je da Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) ove godine povećati ključne kamatne stope još najmanje dvaput. O visini isplata odlučivat će se od sastanka do sastanka, na temelju trenutnih podataka.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorava da zahlađenje inflacije u prosincu ne znači nužno da indeks potrošačkih cijena neće ponovno porasti u siječnju. Središnji bankari s obje strane Atlantika stalno naglašavaju da je neophodno ublažiti neobuzdanu inflaciju - čak i po cijenu recesije, plitke ili duboke. Stoga nekoliko članova Vijeća guvernera ECB-a upozorava da će kamatne stope ECB-a još dugo morati ostati restriktivne.
"ECB će pomaknuti svoj fokus s ukupne stope inflacije na temeljnu inflaciju i rast plaća", rekao je Carsten Brzeski, ekonomist u ING banci, za Bloomberg TV. "To će također biti argument kojim će ECB opravdati restriktivnu monetarnu politiku."
Analitičari Bloomberg Adrije vjeruju da će ECB u ožujku posljednji put povećati ključne kamatne stope koje će potom ostati nepromijenjene do kraja 2023. godine. Kvantitativno stezanje vjerojatno će biti jedan od glavnih poteza javne politike u nadolazećim mjesecima, a ECB će također pomno pratiti situaciju viška likvidnosti u bankarskom sektoru.
“Višak likvidnosti u sustavu Europske monetarne unije ubrzano se smanjuje, ali i dalje očekujemo da će u lokalnim sustavima ostati dovoljno neangažirane likvidnosti, što će spriječiti puno izraženiji rast kamatnih stopa”, ocjenjuju naši analitičari.
