HNB 2023. očekuje usporavanje BDP-a na 1,4 posto te inflacije na 7,5 posto

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), je u ponedjeljak predstavio makroekonomske projekcije za 2023. godinu. HNB očekuje kako bi rast realnog BDP-a mogao snažno usporiti na 1,4 posto, dok bi stopa inflacije trebala usporiti na 7,5 posto.

Kao članica Eurosustava, HNB će dva puta godišnje sudjelovati u izradi zajedničke projekcije Eurosustava zasnovane na zajedničkim pretpostavkama. HNB je već sudjelovao u netom završenom prosinačkom ciklusu izrade zajedničke projekcije, gdje je priložio projekciju domaćih makroekonomskih kretanja uključenu u agregirane makroekonomske projekcije za eurozonu.

Zajedničke projekcije Eurosustava predstavlja čelna osoba Europske središnje banke dva puta godišnje nakon čega će guverner HNB-a domaću javnost izvijestiti o makroekonomskim projekcijama za Hrvatsku i ključnim projekcijama za europodručje.

Nakon što se hrvatsko gospodarstvo tijekom prve polovine 2022. uspješno odupiralo učincima snažnog rasta cijena sirovina i energenata te narušenim globalnim lancima opskrbe zbog rata u Ukrajini, u drugom se polugodištu ti čimbenici počinju sve više odražavati na domaću gospodarsku aktivnost. Tako je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju 2022. godine, unatoč snažnoj inozemnoj potražnji u segmentu usluga, zabilježilo blagu kontrakciju u odnosu na prethodno tromjesečje, a godišnja stopa rasta realne aktivnosti usporila je na 5,2 posto.

Uvažavajući povijesna ostvarenja i ocjene za četvrto tromjesečje tekuće godine, u kojem se očekuje nastavak usporavanja gospodarske dinamike, realni BDP na razini cijele 2022. godine mogao bi se povećati za 6,3 posto. Rast realnog BDP-a iduće godine mogao bi snažno usporiti na 1,4 posto te se očekuje blagi godišnji pad ukupnoga hrvatskog izvoza i usporavanje rasta osobne potrošnje i investicija.

Usporavanje inflacije

Inflacija potrošačkih cijena mogla bi na razini cijele 2022. snažno ubrzati na 10,6 posto (mjereno za zemlje eurozone usporedivim, odnosno harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena). Ubrzavanje rasta cijena pritom ponajprije odražava iznimno visoke cijene energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci proizašli iz još uvijek prisutnih zastoja u globalnim lancima nabave. 

Upravo su naglašen rast turističke potražnje nerezidenata u Hrvatskoj, snažniji gospodarski oporavak, manja konkurencija na domaćem tržištu te razlike u strukturi potrošačke košarice s većim udjelom hrane i usluga smještaja tijekom 2022. rezultirali primjetno višom inflacijom u Hrvatskoj nego u europodručju.

U 2023. se očekuje usporavanje inflacije na 7,5 posto. Takva se očekivanja zasnivaju na nastavku slabljenja tekućih inflatornih pritisaka, što se može povezati s očekivanim dodatnim pojeftinjenjem sirove nafte i drugih sirovina, uz iščezavanje statističkog učinka ovogodišnjega znatnog poskupljenja velikog broja dobara i usluga.

Kratkotrajna recesija

Kada je riječ o projekcijama za eurozonu, rast realnog BDP-a u cijeloj 2022. mogao bi iznositi 3,4 posto te zamjetno usporiti na samo 0,5 posto u 2023. godini. Pritom bi kraj tekuće i početak sljedeće godine mogli biti obilježeni relativno kratkim razdobljem recesije. Na projiciranu gospodarsku dinamiku europodručja, kao i u slučaju Hrvatske, ključno utječu kretanja u globalnom okružju, energetska kriza, visoka neizvjesnost i pogoršani uvjeti financiranja.

Eurosustav očekuje kako bi prosječna inflacija u eurozoni u sljedećoj godini mogla iznositi 8,4 posto.

Kada je riječ o odlukama sa sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke održanog 15. prosinca 2022. godine, Vijeće je odlučilo povećati ključne kamatne stope za 50 baznih bodova.

U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja od 21. prosinca 2022. iznosit će 2,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit dva posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar