.webp){kind=icon}
Helsinki će koristiti neočekivani izvor energije kako bi zagrijao svoje domove - hladnu vodu s dna Baltičkog mora.
Glavni grad Finske pridružuje se europskoj utrci za pronalazak novih izvora energije i za smanjenje ovisnosti od uvezenog fosilnog goriva, tako što se okreće novom, ugljično neutralnom sustavu grijanja. Gradska energetska kompanija Helen Oy udružit će se sa španjolskim konglomeratom Acciona SA koji se bavi infrastrukturom i obnovljivim izvorima energije, kao i s lokalnom kompanijom YIT Oyj, kako bi zajedno izgradile tunel za izvlačenje vode iz dubine mora gdje je temperatura vode konstantna. Sustav prerade vode kroz podzemne toplinske pumpe mogao bi opskrbljivati toplinom čak 40 posto gradskog stanovništva.
Za sada, većina domova u Helsinkiju ima sustav centralnog grijanja koji se u velikoj mjeri za proizvodnju struje i topline oslanja na ugljen i prirodni plin. Prošle godine, fosilna goriva činila su više od 75 posto ukupne proizvodnje topline u tom gradu. Projekt korištenja morske vode je spreman odigrati ključnu ulogu u prelasku na obnovljivu energiju, kako bi se ispunio cilj tog grada da do 2030. godine dosegne ugljičnu neutralnost. To predstavlja izazov za Helsinki koji ima hladnu klimu i gdje je velika potražnja za grijanjem. Kompanija Helen Oy će koristiti nuklearnu i obnovljivu energiju za struju koja će pokrenuti toplinske pumpe sustava, a ona već koristi otpadnu toplinu iz podatkovnih centara i klizališta kao dodatne izvore topline.
Helsinki/ Depositphotos
Projekt od 400 milijuna eura trenutno je u razvojnoj koja će trajati oko dvije godine. Za razvoj infrastrukture će biti potrebno još pet godina prije nego što elektrana od 500 megavata bude spremna za korištenje. Iako se nekoliko manjih gradova oslanja na sličan sustav kombinacije morske vode i toplinskih pumpi, kao što su Juno na Aljasci i Dramen u Norveškoj, Helsinki će imati najveći takav objekt na svijetu, izjavio je Fernando Vara, voditelj projekata tunela i željeznica iz kompanije Acciona.
To je "jedinstveni projekt" koji se razvija "u veoma delikatnom trenutku", rekao je Vara u intervjuu. Ruska invazija na Ukrajinu i odluka da se smanji opskrba prirodnim plinom donesena kao odgovor na sankcije koje je uveo Zapad, dovele su do naglog povećanja cijena fosilnih goriva u Europi, čime su otvorili vrata mogućoj produženoj energetskoj krizi Europske unije.
Međutim, morska voda koja napaja sustav Helsinkija, bit će neograničena i besplatna, rekao je Vara. Kako bi izgradila sustav, kompanija Acciona koristit će stroj za probijanje 17 kilometara dugačkog podvodnog tunela u Baltičkom moru gdje će se čuvati voda na stalnoj temperaturi od 2 stupnja Celzijusa, čak i tijekom hladnijih mjeseci kada je površina mora zaleđena.
Baltičko more/Depositphotos
Zatim će podzemne toplinske pumpe preraditi vodu, a njih Helen planira izgraditi na lokaciji jedne od svojih elektrana na ugljen, izjavio je Jaakko Tiittanen, projektni menadžer te kompanije. Ta elektrena na ugljen trebala bi se zatvoriti 2024. godine.
Izmjenjivači topline uklonit će otprilike 1,5 stupanj topline iz morske vode koja će kasnije biti vraćena u more kroz još jedan tunel dug devet kilometara. Zatim će prikupljena energija proći kroz toplinske pumpe, dostići će temperaturu od 80 do 95 stupnjeva, nakon čega će moći postati dio sustava daljinskog grijanja, izjavio je Tiittanen.
Temperature koje koristi toplinska pumpa slične su temperaturama već postojećih geotermalnih sustava, ali je protok vode toliko veći da slične razine "nisu moguće čak ni u velikim geotermalnim sustavima", dodao je.
Tijekom ljeta, toplinske pumpe se također mogu koristiti za prikupljanje energije iz hladne morske vode za sustav centralnog hlađenja u gradu. Izgradnja takve elektrane je "vrlo moćan projekt" koji bi se potencijalno mogao proširiti, rekao je Vara iz kompanije Acciona. Dodao je da bi moglo doći vrijeme "kada će se cijeli grad grijati na morsku vodu".
