.webp){kind=icon}
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je na pitanje može li središnja banka učiniti nešto za ublažavanje inflacije rekao da to sada nema smisla jer smo već u tečajnom mehanizmu te da bi trenutno najučinkovitiji instrument za moderaciju inflacije bila aprecijacija tečaja, ali da bi ona morala biti značajna, pa da stoga nije smislena.
Na molbu za komentar navoda iz Sabora o tome kako HNB treba dati svoj doprinos borbi protiv inflacije, Vujčić je rekao da to nije čuo, ali da sada, kad smo na putu ulaska u eurozonu, kad smo fiksirali tečaj, to ionako nije neka opcija.
Guverner Vujčić gostovao je na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) koja se u četvrtak i petak održava u Opatiji.
Rekao je da će uvođenje eura u Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti, a smatra i da ćemo ispuniti kriterije za uvođenje eura unatoč inflaciji.
Licencirane fotografije HUB
Poslovanje banaka bit će olakšano jer će se eliminirati najveći dio valutnog i valutno indiciranoga kreditnog rizika, banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, a regulatorni troškovi će se smanjiti, rekao je Vujčić.
Naglasio je da su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni. U lipnju predstoji dobivanje potvrde o ispunjavanju kriterija nominalne konvergencije, a u srpnju se očekuje odluka Vijeća EU o uvođenju eura u Hrvatskoj.
U drugoj polovici godine kovat će se eurokovanice, nabavljati novčanice, počet će dvojno iskazivanje cijena, dovršit će se prilagodbe u financijskom sektoru, tvrtkama i državi.
Naveo je da se operativne pripreme odvijaju prema planu, da će svi segmenti društva biti spremni za prelazak na euro te da se posebna pozornost pridaje zaštiti potrošača.
Ispunjavanje kriterija
Guverner HNB-a ocijenio je da će unatoč povišenoj inflaciji Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena, kriterij stabilnosti tečaja, fiskalne kriterije i kriterij dugoročnih kamatnih stopa.
Naveo je da javne financije više neće biti izložene valutnom riziku, a smanjenjem obvezne pričuve s 9 na 1 posto te ukidanjem obveze pokrića deviznih obveza deviznim potraživanjima će se smanjiti regulatorni trošak za banke.
Eliminacija troškova povezanih s konverzijom će, kaže, značiti uštedu za nefinancijski sektor, iako će gubitak za banke i mjenjačnice biti oko 1,2 milijarde kuna na godinu.
Uvođenjem eura trajno se ukida rizik deprecijacije, eliminirat će se mogućnost poremećaja na deviznom tržištu, banke će se moći zaduživati u eurima kod eurosustava, a znatne su i koristi od pristupa Europskom mehaniznu za stabilnost (ESM) čiji krediti imaju nisku kamatnu stopu i duge rokove otplate.
Gubitak samostalne politike
Troškovi uvođenja eura bit će relativno mali i jednokratni, s blagim i jednokratnim utjecajem na cijene te jednokratnim troškovima konverzije i zamjene novčanica, a uvođenje eura značit će i gubitak dijela samostalne monetarne politike, iako HNB, kaže, i sada ima sužen prostor za upravljanje kamatnim stopama i tečajem.
Očekuje se da će pod utjecajem uvođenja eura potrošačke cijene u Hrvatskoj porasti jednokratno za 0,2 postotnih bodova u godini uvođenja eura.
Naveo je da ulazak u eurozonu znači da će negativni utjecaj krize biti manji nego da nismo u toj zoni.
Vujčić je rekao da u uvjetima rasta stope inflacije rastu i kamatne stope, da su neke središnje banke s time već počele, a da je Europska središnja banka najavila kako će početi dizati kamatne stope te da se to očekuje tijekom ljeta. Koliko će se dizati kamatne stope, teško je reći, dodao je.
Guverner ističe da sadašnja visoka stopa inflacije nema veze s uvođenjem eura, da više ovisi o šokovima na strani ponude, kao u vrijeme pandemije. Dodao je da je rat u Ukrajini dodatno utjecao na to, kao i pitanje hrane i energenata.
Dolazak bivšeg ministra Tomislava Ćorića u HNB guverner nije želio komentirati prije negoli se dogodi.
Izazovna vremena
Licencirane fotografije HUB
Na otvaranju konferencije, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović naglasio je kako se nalazimo u specifičnoj situaciji jer uvodimo euro u teškim ekonomskim okolnostima, priopćeno je iz HUB-a. "Dubina u strukturama EU-a čini nas financijski stabilnijima. Da nije toga, sada bismo kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više. Manevarski prostor domaće ekonomske politike dovoljno je širok", rekao je Adrović.
Unatoč izazovnim financijskim vremenima, stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi čak 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu. "Veličina našeg bankarskog sektora pokazala se u pandemiji", zaključio je Adrović, a prenosi HUB.
