.webp){kind=icon}
Glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez prokomentirao je ključna pitanja za ekonomije regije u 2023. godini, istaknuvši kako su sva regionalna gospodarstva danas puno snažnija nego 2008., pogotovo strukturno.
Kao dva dodatna pozitivna aspekta, izdvojio je stabilnost domaćeg duga te snažno tržište rada u svim država pa dodatno elaborirao.
"Ekonomije u regiji danas su značajno više snažne nego prije 15 godina. Primjerice, Slovenija po volumenu izvozi 60 posto više nego tada. Sve ostale države izvoze značajno više od toga, najbolji primjer je BiH čiji je volumen izvoza porastao za 240 posto. Što se domaćeg duga tiče, udio kredita u BDP-u je u regiji u rasponu od 55 do 70 posto. To je značajno niže nego u razvijenijim ekonomijama. Po pitanju tržišta rada, negativni demografski trendovi su natjerali kompanije da budu opreznije kako se ne bi dovele u probleme kada, nakon oporavka gospodarske aktivnosti, budu opet morale zapošljavati", pojasnio je Knez.
Čitaj više
Realne plaće u listopadu i dalje bitno niže nego lani
Prosječna neto plaća u listopadu iznosila je 1.028, a u rujnu 1.012 eura.
20.12.2022
Ključna ekonomska pitanja Adria regije za 2023.
BDP, inflacija, tržište rada, kamatne stope te investicije teme su koje su obradili analitičari Bloomberg Adrije.
21.12.2022
HNB 2023. očekuje usporavanje BDP-a na 1,4 posto te inflacije na 7,5 posto
Očekivanja su zasnivana na slabljenju inflatornih pritisaka i pojeftinjenju cijena energenata.
19.12.2022
Knez: Ulaskom u Schengen i eurozonu ostali smo bez dugoročnih ciljeva
"Dokle god bude povećane potražnje u gospodarstvu, do tada će biti povećani inflatorni pritisci."
19.12.2022
Dotaknuo se i nezaobilazne teme koja muči ekonomije diljem svijeta, pa tako i regije – inflacije.
"Naši modeli pokazuju da bi inflacija dogodine trebala biti u rasponu od osam i 13 posto na razini regije. Slovenija bi trebala biti na oko osam posto, a Sjeverna Makedonija na 13. Ključni razlozi za to usporavanje u odnosu na ovu godinu su prvenstveno prilagodba domaće i inozemne potražnje, dominantno zbog stezanja centralnih banaka. Ono što je zapravo najbitnije jest da centralne banke moraju ustabiliti očekivanja inflacije. Trenutno ne vidimo da bi trebala pasti ispod tih famoznih targetiranih dva posto do 2025. godine", kazao je.
Osvrnuo se i na kretanje kamatnih stopa, kao i na potencijalno dobra utočišta za investicije u idućih par godina, a detaljnije o tome pogledajte u videu.
