Jesu li ulagači zavedeni? Koykan i Hanfa ukrstili argumente na Bloomberg Adriji

Korporativne obveznice u Hrvatskoj postaju sve popularnije, ali stvaraju i određene napetosti na relaciji izdavatelji –⁠ regulator. Tako su barem pokazala dva svježa primjera, zbog kojih je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) prošlog tjedna najavila poduzimanje nadzornih mjera nad Koykanom i Quelom. U slučaju Koykana, ulaganje uz osam posto prinosa puno je rizičnije negoli je predstavljeno, smatraju iz Hanfe, iako iz Koykana drže da je takav prinos realan.

Misle li izdavatelji tih obveznica da su ulagače doveli u zabludu? Kakve to nadzorne mjere najavljuje Hanfa i otkud taj procvat korporativnih obveznica u Hrvatskoj? Na ta pitanja za Bloomberg Adria TV odgovorili su Boro Milivojević, direktor Koykana, i Anamarija Staničić, članica upravnog vijeća Hanfe.

Zanemarivanje rizika

Staničić je naglasila da Hanfa podupire građane da ulažu u financijske instrumente, no da je pritom važno da im se dade objektivna slika koji sve rizici postoje kod ulaganja. U ovom slučaju, objašnjava, rizici nisu bili komunicirani jednako kao što su bile prednosti, posebno kada se radila usporedba s ulaganjima u državne obveznice kod kojih je rizik značajno manji.

"U nekim medijskim objavama smo primijetili da su se povlačile paralele između ulaganja u korporativnu obveznicu, s u ovom slučaju osampostotnom kamatnom stopom, kao alternativa klasičnim instrumentima štednje ili državnim obveznicama. To može, s obzirom na to kome je upućeno, dovesti nekoga u nenamjernu zabludu. (...) Vjerujemo da nije bila namjera niti izdavatelja niti medija da povuku takvu paralelu, već da kažu da je to općenito alternativa štednji. No netko kada čita takve članke, može izvući takav zaključak", kazala je Staničić.

Podsjetimo, Hanfa je u priopćenju problematizirala "izrazito afirmativno" pisanje o događaju zbog korištenja izraza koji mogu stvoriti dojam zajamčene isplativosti i sigurnosti ulaganja. Također, naveli su da se "u nekim člancima te obveznice dovode u kontekst s državnim obveznicama i drugim financijskim instrumentima koji su predmet javne ponude i uvršteni na uređena tržišta, što može dovesti do pogrešnog zaključka da se radi o podjednako reguliranim instrumentima".

Osim toga, godišnji prinos od osam posto uz rok dospijeća od tri godine bio je izvor kritike nekih koji smatraju da tako visoki prinosi odražavaju visok rizik. S obzirom na to da slučajevi izdavanja korporativnih obveznica nisu toliko česti u Hrvatskoj, Staničić nije navela uobičajeni prosjek prinosa, no kazala je da njoj osobno "osam posto daje indikaciju da postoji veći rizik. No to je nešto što svaki investitor mora sam procijeniti ili angažirati nekoga tko će to napraviti za njega".

S druge strane Milivojević je naglasio da je osam posto realna brojka te da su u svakom javnom istupu isticali da je ulaganje rizično i da je rizičnije od državnih obveznica.

"U medije smo išli s informacijama iza kojih smo stajali prije četiri tjedna kada smo krenuli, iza kojih stojimo danas i kod kojih ćemo stajati u narednim mjesecima dok god traje objava za upis. (...) Čvrsto stojimo iza svog projekta. (...) Mediji koji su nas pitali dodatna pitanja ili gdje je bilo mogućnosti reći i komparirati rizike... Mi smo uvijek stali na stranu malih ulagača i govorili da (...) moraju dobro razmisliti u što ulažu novce. Komunicirali smo i da ako imaju bilo kakva pitanja vezana uz naše obveznice, da nam se jave. Mnogi su se javili i sada mogu reći da niti jedan investitor nije odustao i tražio povrat novca", dodao je.

Greška u koracima

Osim što je Hanfa problematizirala komunikaciju, u cijeloj je priči sporno i što izdavatelj nije dostavio potrebne obavijesti propisane Zakonom o tržištu kapitala. U tom je smislu Staničić objasnila da je ključan problem bio što kompanija nije dostavila obavijest o korištenju iznimke o izradi prospekta.

"Oba izdavatelja nad kojima se provodi nadzor su ispod praga prema kojem se mora izraditi prospekt, no nisu podnijeli obavijest o korištenju izuzetka. Poanta traženja izuzetka je to da Hanfa može provjeriti unaprijed ili kroz redovne aktivnosti jesu li uvjeti za taj izuzetak zaista bili ostvareni", objasnila je.

Na sve to, direktor Koykana istaknuo je da je zapravo došlo do krivog tumačenja stavke zakona s njihove strane te naglasio da je greška sada ispravljena.

 

"Došlo je do krivog tumačenja zakona koji govore o obveznicama. Radi se o (...) članku tog zakona i taj dio smo ispravili odmah po dolasku Hanfinog priopćenja. Propust je bio da smo misli da im se trebamo javiti tri dana prije no što izlazi samo izdanje obveznica, a trebali smo se javiti tri dana prije objave. To smo popravili i prošli petak Hanfi poslali sve što su tražili", objasnio je Milivojević.

Dodao je da je njihova greška bila proceduralna, a upravo kako bi se takve greške smanjile Staničić je istaknula da se radi na stvaranju centralnog mjesta za informacije investitorima i onima koji bi postati izdavatelji, neovisno o tome žele li se uvrstiti na burzu ili ne.

"To bi bilo (...) mjesto na kojem se mogu dobiti sve informacije. Također, sve što ne zahtijeva baš pravno tumačenje planiramo uključiti u tu platformu, primjerice česta pitanja i odgovore, nedoumice, kontakte…", objasnila je. Taj plan dio je Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj koji je usvojen krajem ožujka, a plan je da platforma krene s radom do kraja 2026. godine.

Milivojević je kazao i da slijedi druga runda izdanja obveznica, odnosno da je dio projekta, ali imaju različito vrijeme upisa.

"Traje do 30. svibnja i tu prikupljamo dio koji nam nedostaje", kazao je.

Podsjetimo, Koykan, brzorastući hrvatski street food lanac restorana, nedavno je objavio izdanje obveznica i u prvoj rundi prikupio više od dva milijuna eura, značajno više od planiranog, a tome je svakako pomogao i prinos od osam posto koji je ponudio izdavatelj. Slične uvjete u svojoj tri milijuna eura teškoj obveznici ponudio je i Qelo, pružatelj usluge elektromobilnosti u Hrvatskoj.

 

---Cijeli razgovor pogledajte u videu.