text size
Tržište emisijskih dozvola u Europskoj uniji bilježi snažan rast, a cijena po toni CO₂ probila je 83 eura, dosegnuvši najvišu razinu od listopada 2023. godine. Očekuje se daljnji rast, pri čemu bi cijene mogle doseći i 100 eura po toni tijekom godine, dok dugoročne projekcije predviđaju trostruko povećanje u idućem desetljeću.
U Hrvatskoj oko 50 kompanija plaća te dozvole, a odnedavno su im se pridružili i brodari. Kako funkcionira sustav trgovanja emisijama, tko su obveznici plaćanja i što nas očekuje u budućnosti? O tome smo razgovarali s Karlom Beljanom s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.
Trošak emisije ugljičnog dioksida poznat je i pod nazivom "ETS dozvola". Prema EU-ovu sustavu trgovanja emisijama cijena je probila 83 eura po toni, što je najviše još od listopada 2023. Kako cijene ugljika značajno rastu, tako su i cijene dozvola rasle te su primjerice 2005. iznosile svega pet eura po toni.
Čitaj više
Budućnost bez ugljena: Kada će prestati dimiti termoelektrane u regiji?
Prošle su godine četiri elektrane prekoračile dopuštenu emisiju SO₂ za više od deset puta.
24.10.2024
Hrvatska se ozbiljno sprema za skladištenje CO₂, Bockovac će primiti 16 milijuna tona
Zbrinjavanje CO₂ u geološke svrhe jedan je od ključnih elemenata energetske strategije jer se pokazalo kao ključna karika u smanjenju emisija tog plina u atmosferu.
11.09.2024
Klimatska nejednakost više je od kulturnog rata
Najbogatijih jedan posto globalne populacije zagađuje koliko i 66 posto najsiromašnijih.
30.12.2023
Ova godina rekordna po ispuštanju ugljičnog dioksida, klimatski ciljevi sve dalje
Svijet je na putu da prekorači emisije stakleničkih plinova koje su zadane da bi se ograničio rast globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj Celzija.
05.12.2023
Trošak emisije ugljičnog dioksida i rast cijena
Beljan tvrdi kako bi se cijene ove godine mogle približiti 100 eura po toni. CO₂ dozvole plaćaju aviokompanije, pivovare, brodari i brojni drugi tržišni akteri. Pitali smo koliko ih kompanija plaća u Hrvatskoj i zašto bi se cijene ovih naknada u idućem desetljeću mogle utrostručiti.
"U Hrvatskoj ima 50-ak kompanija koje svake godine za sve premašene emisije moraju platiti. Ove godine taj se popis još povećao za brodarsku industriju, dok je avioindustrija tu od samih početaka", rekao je Beljan za Bloomberg Adrija TV.
Na primjeru Heinekena objasnio je što se točno plaća. "Pivovara iz Karlovca, Heineken, dobije dozvolu za emitiranje 100 jedinica ugljika. Oni emitiraju 140, 100 dobiju besplatno, a 40 moraju platiti. Nazovu svog karbonskog brokera i kažu: 'Kupi nam tih 40.' Tih 40 kupe na burzi ugljika u Leipzigu, a taj novac kasnije se koristi za energetsku tranziciju, poput električnih automobila, solarnih panela i sličnih tehnologija. Što je potražnja veća, i cijena je veća. Zapravo je to igranje slobodnog tržišta – tko koliko treba kupiti. Na globalnoj razini poznato je da će cijene morati doseći 250 dolara po toni do 2040-ih godina ako se žele postići ciljevi iz Pariškog sporazuma. Dakle, za 10 godina ove će cijene biti tri puta veće."
Naplaćivanje disanja nije mit?
U razdoblju od 2027. do 2028. obveznici plaćanja postaju i autoindustrija te zgradarstvo. Glavno je pitanje, s obzirom na to da ljudi izdišu CO₂, naplaćuje li nam se disanje već sada?
"Ne, ali postoji nešto što se u svijetu zove carbon budget, odnosno ugljični proračun, koji iznosi oko 52 gigatone. Izdisanje stanovništva čini samo mali dio, dok je naglasak na industriji", objasnio je Beljan.
Cijene CO₂ dozvola, smatra naš sugovornik, u 2025. mogle bi rasti do 95 eura. A kako će politike Donalda Trumpa, velikog skeptika prema klimatskim promjenama, utjecati na ESG agendu u svijetu, doznajte u videu.
.webp){kind=icon}
