Parlamentarni izbori u Francuskoj završeni su, ali treći krug je tek počeo. U tom krugu postat će jasno u kojem će se pravcu kretati francuska vlada u narednih nekoliko godina, do svog prvog testa – predsjedničkih izbora na koje liderica krajnje desnice Marine Le Pen već sada gleda kao na svoju gotovo sigurnu šansu.
Ljevica i centar: Korak naprijed, dva natrag
Zasad, pred Francuskom su tri scenarija. U prvom, lider krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon mogao bi se izboriti unutar svoje koalicije za premijersku kandidaturu. U tom slučaju, neće imati potrebnu većinu, jer stranke centra neće biti voljne priključiti im se, kaže za Bloomberg Adria Connect profesor i član akademskog odbora Američke poslijediplomske škole u Parizu Douglas Yates.
Depositphotos
"Druga opcija bila bi koalicija socijalista i zelenih, koja bi se odvojila od Novog narodnog fronta i priključila centristima, čime bi dodala sebi njihovih 160 mjesta centra, uz nekoliko republikanaca koji bi se okupili oko umjerenijeg ljevičarskog kandidata, na primjer Marine Tondelier, kandidatkinje zelenih", kaže on.
Posljednja opcija ostaje tehnokratska vlada, o kojoj se dosta govorilo i nakon prvog kruga izbora kao najboljem kompromisnom rješenju za Emmanuela Macrona.
Podsjetimo, u drugom krugu parlamentarnih izbora, ljevičarska koalicija Novi narodni front odnijela je pobjedu (178 mjesta), centristički blok predsjednika Emmanuela Macrona zauzeo je drugo mjesto (156 mjesta), a krajnja desnica treće (143 mjesta).
Le Pen već gleda predsjedničku trku
Iako su mnogi odahnuli što su centar i ljevica uspjeli potisnuti krajnje desničarske opcije, očito je da je zajednički neprijatelj jedina stavka oko koje se te dvije političke frakcije mogu složiti. Kako kaže Yates, ulazak u izbornu trku bez konsenzusa o osnovnim principima mogao bi biti skupa greška za Macrona.
"Već sutra ćemo biti u poziciji apsolutne većine, možda već za godinu dana, jer ako pogledamo stvarnu situaciju, štit protiv nas je podignut, kao što sam i očekivala. Francuska će biti u zastoju s trima grupama koje uživaju jednaku zastupljenost u parlamentu, a za to vrijeme će se nastaviti ilegalna imigracija, pad životnog standarda, još jedna godina nesigurnosti. Ako tako mora biti, neka bude. Mi smo jedina ujedinjena grupa u parlamentu", rekla je medijima nakon izbora Marine Le Pen.
Macronove reforme zasad su sigurne, ali problem ostaju naredne tri godine do prvog ispita za vladu – predsjedničkih izbora 2027. godine. U tom periodu, Macron najvjerojatnije neće moći učiniti mnogo, smatra Yates.
"Ako dotad ova vlada ne stvori temeljne promjene u Francuskoj, Marine Le Pen će biti vrlo vjerojatna prijetnja. Deset milijuna ljudi glasovalo je za krajnju desnicu i udvostručili su broj mjesta u parlamentu. Ako Macron ne bude dobar strateg, izvjesna je pobjeda Marine Le Pen na predsjedničkim izborima", zaključio je Yates.
O tome kako glasovanje "protiv" umjesto "za" utječe na demokraciju, usponu krajnjih političkih opcija i tome može li Macron međunarodnu scenu pretvoriti u svoj adut ako su mu kod kuće vezane ruke, detaljnije u razgovoru u videu.
.webp){kind=icon}
