Juričić: Dvosmislen odnos Europe prema Tajvanu mogao bi se obiti o glavu Bruxellesu

Tijekom posljednjeg samita Grupe 7 pukotine unutar saveza izašle su na vidjelo u svjetlu izbornih poraza stranaka francuskog predsjednika i njemačkog kancelara na europskim parlamentarnim izborima. Ipak, analitičari vjeruju da određena doza opozicije ne mora nužno biti loša unutar grupe te da će Europa, unatoč konsenzusu oko politike prema Pekingu, morati oprezno hodati po tankoj liniji između Kine, Tajvana, svog saveza s SAD-om i vlastitih ekonomskih ambicija.

Meloni zvijezda samita, Scholz i Macron pod pritiskom

Meloni je imala razloga za dobro raspoloženje – političku podršku u svojoj zemlji kojom se drugi europski lideri u ovom trenutku ne mogu pohvaliti. Reporteri su pažljivo pratili dinamiku unutar grupe. Talijanska premijerka bila je rezervirana prema francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, a nelagoda se osjetila i u njenom susretu s britanskim premijerom Rishijem Sunakom.

S druge strane, lideri globalnog juga bili su u centru njene pažnje – argentinski predsjednik Javier Milei dobio je srdačan zagrljaj, a indijski lider Narendra Modi i nasmijani selfie video u kojem je Meloni taj duo prozvala "Melodi".

Giorgia Meloni s argentinskim predsjednikom Javierom Mileijem | Francesca Volpi/Bloomberg

Ipak, Domagoj Juričić iz političke konzultantske kuće MKPS ne vidi te tenzije kao nužno lošu stvar, ističući da se Meloni ističe čvrstom retorikom i jasnim stavom prema pitanjima poput energetske i imigracijske politike.

"Ta dinamika, koja podrazumijeva izazov za sugovornike, može biti i poticaj za otvorene i iskrene rasprave koje su potrebne za stvaranje održivih mišljenja unutar bloka", ocijenio je Juričić, dodavši da je uključivanje globalnog juga u ključne razgovore također strateški potez.

"Mislim da Meloni u tome vidi interes za Italiju da se pozicionira kao most između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, čime povećava i vlastiti, i utjecaj svoje zemlje na međunarodnoj političkoj sceni", kaže u razgovoru za Bloomberg Adria Connect.

Europa mora biti oprezna s Kinom i Tajvanom

Europa trenutno hoda po tankoj liniji kada je riječ o odnosu prema Kini i Rusiji. Iako Grupa 7 u tom pogledu ima rijetko snažan konsenzus, Juričić upozorava da Europa u previranjima s Pekingom ima najslabiju poziciju.

Europski lideri su ove godine bili gotovo jedinstveni kada je riječ o problematici kineskog "viška kapaciteta" na europskom tržištu, te tarife koje bi mogle dosegnuti 48 posto na izvoz proizvoda poput električnih vozila stupaju na snagu već od srpnja. Kina je uzvratila antidampinškom istragom uvoza europske svinjetine, a na red bi uskoro mogao doći i europski brendi.

Pa ipak, europski lideri nisu tako decidno određeni prema još jednom ključnom pitanju vezanom za Peking – Tajvanu. Dok je pozicija Sjedinjenih Država na tom polju nedvosmislena, vrijedi podsjetiti da su Macron i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom prošlogodišnje posjete Pekingu izrazili zabrinutost oko toga treba li Europa biti strateški usklađena s SAD-om.

"Europljani moraju odgovoriti na pitanje je li u našem interesu da podgrijavamo krizu na Tajvanu? Ne. Najgori ishod bio bi pomisliti da moramo slijepo pratiti američku agendu ili pretjeranu reakciju Kine", rekao je Macron u travnju 2023.

Kineski izvoz i uvoz s Europskom unijom | Bloomberg Adria Connect

Kako kaže Juričić, Europa se na svom putu prema strateškoj, pa i ekonomskoj autonomiji, suočava s činjenicom da je Kina istovremeno i ključni ekonomski partner i strateški rival. Sve to događa se u trenutku kada Kina pojačava retoriku u kojoj ne isključuje upotrebu sile ako bi došlo do potencijalnog pripajanja Tajvana Kini.

Pa ipak, dvosmisleni odnos Europe prema Tajvanu, koji bi pretjerano ohrabrio Kinu, mogao bi se obiti o glavu Bruxellesu baš na polju o kojem sve više ovisi budućnost velikih igrača – naprednim tehnologijama.

"Čak i da ne dođe do sukoba, već samo nekog oblika blokade Tajvana od Kine, to bi dovelo do poremećaja opskrbe u Europi, posebno u industrijama vezanim za čipove. I tu imamo paradoks – trenutna politika Europe usmjerena je na postizanje strateške ekonomske autonomije, ali to bi nenamjerno moglo povećati rizik od izbijanja sukoba između Tajvana i Kine. Europa mora biti pažljiva u balansu između ekonomske autonomije i održavanja stabilnih međunarodnih odnosa, jer je od svih uključenih strana, ona u najnepovoljnijem položaju", zaključio je Juričić.

 

-- O tome je li G7 samit bio uspjeh za ukrajinskog lidera i kako bi Europa trebala nastupiti u susret američkim predsjedničkim izborima, detaljnije u razgovoru u videu.