.webp){kind=icon}
Dokazanom međunarodnom investitoru u pogone za proizvodnju električne energije na obnovljive izvore RP Globalu, koji je već više od 20 godina aktivan u Hrvatskoj, cilj je do 2027. godine razviti 500 megavata (MW) novih kapaciteta na sunce i vjetar, ali očekuje da se konačno primijeni jasan i stabilan pravni okvir na koji će se ulagači moći dugoročnije osloniti.
Prema riječima Bojana Reščeca, predstavnika RP Globala za Hrvatsku, nakon dosta godina u kojima su se propisi nedovoljno jasno i brzo razvijali, u idućim godinama bi mogle biti izgrađene brojne nove vjetroelektrane i fotonaponske elektrane ako se u idućih nekoliko mjeseci, kako to iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavljuju, dovrše potrebni podzakonski propisi i omogući implementacija projekata koji su u velikom broju na čekanju.
"Nakon prvog vala investicija temeljem prvog pravnog okvira za obnovljive izvore iz 2007. i takozvanih feed-in tarifa, krajem 2015. donesen je prvi zakon o obnovljivim izvorima energije koji predviđa takozvani premijski model, ali uvodi i pojam natječaja za zemljište prema kojemu bi se investitori prvo natjecali za lokaciju te kasnije za ugovor o otkupu električne energije. Početkom 2016. je zakon stupio na snagu, ali nažalost ne i podzakonski akti koji bi definirali uvjete takvog natječaja. Do kraja 2021., kada je konačno donesen zakon o tržištu električne energije, situacija se dodatno zakomplicirala jer je narastao broj zahtjeva za priključak na mrežu, a nije bilo pravog načina za rješavanje nastale situacije", pojašnjava Reščec u razgovoru za Bloomberg Adriju.
Čitaj više
Sjever Europe u vjetroelektrane ulaže 800 milijardi dolara
Devet europskih zemalja planiraju povećanje kapaciteta vjetroelektrana na Sjevernome moru.
24.04.2023
Njemački Wabio ulaže 400 milijuna eura u bioplinske elektrane u Srbiji
Srbija je bogata biomasom, ali je slabo koristi.
24.04.2023
Njemačka razmatra izgradnju kontroverznog LNG terminala na Baltiku
Predstavnici tamošnje plinske industrije upozorili su na moguće probleme u opskrbi iduće zime.
22.04.2023
Skupina G7 želi manje fosilnih goriva, no i dalje s plinom i ugljenom
Poruka G7 važna je i za globalnu agendu razgovora o energetskim i klimatskim ciljevima.
16.04.2023
Kako ističe, sada se radi na novim pravilima za priključenje na mrežu i naknadi za priključenje.
"U tom smislu, zakon o tržištu električne energije rješava pitanje natječaja za zemljište kroz energetsko odobrenje. Iz Ministarstva stižu informacije da će u sljedećih par mjeseci pitanja vezana uz priključenje na mrežu biti dovršena. S obzirom na veliki interes za ulaganja i veliki broj projekata 'na čekanju', očekujem da se do kraja godine uistinu pokrenu investicije i da će u godinama koje dolaze biti izgrađene brojne nove vjetroelektrane i fotonaponske elektrane", ističe Reščec.
Bojan Reščec
Pritom napominje da je upravo jasan i stabilan pravni okvir najbolje investicijsko okružje.
"Bitno je i da se maksimalno skrate rokovi izdavanja raznih odobrenja, suglasnosti i dozvola jer trajanje razvoja projekta direktno utječe na trošak, a time i cijenu električne energije u konačnici. Ako postoji dobar pravni okvir, ako su jasne procedure i troškovi priključenja, investitor može donijeti utemeljenu odluku o ulaganju. No ako je odluka o ulaganju donesena, onda mu se mora osigurati da će se zakoni i propisi primjenjivati za sve jednako i u razumnim rokovima. U tom smislu, a nadam se da će se to ispravno shvatiti, Ministarstvo je glavno u cijeloj priči i mora biti 'servis' developerima i investitorima, moraju pomoći na sve načine ozbiljnim ulagačima da dođu do cilja koji je zajednički svima. Sve su to hrvatske elektrane koje koriste hrvatski vjetar i sunce da proizvedu jeftinu električnu energiju i tako pomognu Hrvatskoj na putu k energetskoj neovisnosti", poručuje Reščec.
Kako napominje, hrvatski je potencijal u obnovljivim izvorima toliko velik da bi Hrvatska mogla izvoziti električnu energiju umjesto da je, kao dosad, uvozi.
RP Global je u Hrvatskoj izgradio vjetroelektranu Danilo u Šibensko-kninskoj županiji, koja je u komercijalnom pogonu od srpnja 2014. godine, i Rudine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od siječnja 2016. godine, no oba projekta su zbog ograničenog odobrenja priključka na mrežu izgrađena tek u polovici planiranog kapaciteta – 43,7 MW u slučaju Danila i 34,2 MW u slučaju Rudina.
"Premda smo se nadali da ćemo ubrzo nakon dovršetka izgradnje započeti i izgradnju druge faze s dodatnih 47 megavata na Danilu i 35 megavata na Rudinama, nažalost još čekamo taj dan. Nadamo se da će do kraja ove godine započeti gradnje vjetroelektrane Rudine II, a za vjetroelektranu Danilo II se morao ponoviti postupak procjene utjecaja na okoliš i nada je da će s izgradnjom krenuti iduće godine", kaže Reščec.
Osim tih vjetroelektrana, RP Global razvija veći broj solarnih elektrana.
"Za njih šest čekamo energetsko odobrenje da nastavimo i dovršimo razvoj, a ostale čekaju pokretanje natječaja. Prva bi u gradnju trebala ići solarna elektrana Novalja planirane snage 19 megavata, i to još ove godine, a nadamo se i Rudine I. Onda bi u godinama koje dolaze trebali svake godine izgraditi dvije do tri nove", ističe Reščec.
Osim na energiji vjetra i sunca, RP Global je vrlo aktivan kad je riječ o zelenom vodiku, a prati i mogućnosti ulaganja šire u Adria regiji, pa su prije dvije godine započeli aktivnosti u Srbiji na vjetroelektranama i solarnim elektranama.
"Nadamo se da ćemo u tradiciji RP Globala i na tom tržištu biti uspješni, a ako se ukaže prilika, rado bismo otvorili i druga tržišta u regiji", kaže Reščec.
RP Global, tvrtka sa sjedištima u Beču i Madridu, aktivna je u, osim u Hrvatskoj, u Argentini, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu i Srbiji.
