.webp){kind=icon}
U petak će svoje ulaganja u narodnu obveznicu, u koju je više od 43 tisuće građana uložilo više od milijardu i 300 milijuna eura, moći provesti institucionalni ulagači. Mirovinski fondovi i druge financijske institucije poput osiguravateljskih kuća i NEK-a moći će uložiti 500 milijuna eura, a svi upisi će se prihvatiti, potvrdio je u petak državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Hrvoje Bujanović u emisiji U mreži Prvog.
Državni tajnik rekao je kako je predviđeno da će od ulaganja u ovo izdanje državne obveznice prikupiti ukupno 1,85 milijardi eura. Sredstva će se koristiti za refinanciranje postojećih euroobveznica koje dospijevaju, istaknuo je.
Da se tijekom dana i oni namjeravaju upisati za narodnu obveznicu, u emisiji je potvrdila Silvija Ravlić Varga iz PBZ Croatia osiguranja obveznog mirovinskog fonda. "Smatramo da je ovo izdanje narodne obveznice jako dobro, podržavamo projekt, potreban je takav proizvod na tržištu. Ovo je jedno od manjih izdanja koje je alocirano institucionalnim investitorima, tako da ćemo mi u skladu s time dati ponudu", kazala je.
Čitaj više
Primorac: Narodnim obveznicama ne kupujemo glasove, već potičemo ulaganja
U petak će znati kamatna stopa, odnosno konačni uvjeti izdanja koji će tada biti objavljeni.
02.03.2023
Građani do sada upisali 700 milijuna eura narodnih obveznica
Ciljani je iznos milijardu eura.
27.02.2023
Narodne obveznice u prodaji, građani imaju tjedan dana za lov na 3,25% kamate
U srijedu, od 8 sati započeo je upis državnih obveznica namijenjenih građanima.
22.02.2023
Japunčić: Zbog inflacije je matematika s narodnom obveznicom negativna
Japunčić je uvjeren kako će kompletno izdanje biti rasprodano, ako ne građanima, onda sigurno institucionalnim ulagačima.
16.02.2023
Projekt je pohvalio i financijski analitičar Neven Vidaković argumentirajući kako će omogućivanje ulaganja u državnu obveznicu građanima mnogo značiti za jačanje financijske pismenosti.
"Svi oni koji su se upisali, posebno ako su upisali više od 10 tisuća eura, sad bi trebali za šest mjeseci napraviti i sljedeći korak, a to je da jedan mali dio tog portfelja prodaju, na primjer 500 eura pa za šest mjeseci opet kupe još 500 eura", rekao je Vidaković objasnivši što je primarna emisija i sekundarno tržište.
"Novac više nije samo 'primi plaću, plati račune i oroči', nego postaje nešto o čemu se moramo brinuti cijeli život i upoznavati se s investicijama, biti svjesni rizika i prednosti svih investicija. U tom smislu, ovo je značajan iskorak za sve nas koji to živimo."
Pad državnih obveznica
Kamatnu stopu od 3,25 posto Vidaković je nazvao fantastičnom te istaknuo kako je kamatna stopa na njemačku obveznicu od dvije godine trenutno 3,2 posto te da se Italija zadužila po stopi od 3,7 posto.
Pojasnio je zašto je kamatna stopa na dvogodišnju obveznicu u SAD-u viša i iznosi pet posto. Razlog tome je što je američka središnja banka kamatnu stopu podigla puno više od Europske središnje banke. Kroz dva mjeseca kamata će se trebati povećati za najmanje pola posto zato što će se i kamatna stopa u Europi za mjesec dana povećati za još pola posto, rekao je te dodao da je interes države zato bio velik da se u ovom trenutku "izrazito povoljno" zaduže. "Obveznice kao instrument se kreću obrnuto od kamatne stope što se tiče prinosa. Kako kamatna stopa raste, cijena obveznica pada. Za očekivati bi bilo da im cijena malo padne", tumači Vidaković, koji je između ostalog to naveo kao jedan od razloga zašto nije uložio u ovo izdanje.
Također, naveo je primjer njemačke dvogodišnje obveznice koja je prošli tjedan pala pola posto. "Sve moje pozicije vezane za državne obveznice su da će cijene pasti, osobno imam obveznice koje mi donose osobni prihod, ali one su na sedam-osam posto."
Izvor krize
Potencijalna kriza u Europi ne dolazi iz krize energenata, već iz monetarne politike, upozorio je. "Nije samo problem da je centralna banka dignula kamatnu stopu, nego što je u zadnja četiri mjeseca povukla 900 milijardi eura iz optjecaja. Usporedbe radi, Fed je povukao u godinu dana otprilike 500 milijardi, oni planiraju povući još 500 milijardi u sljedeća tri mjeseca. To je veliki šok za realnu ekonomiju, odnosno to znači da će privreda ostati bez novca. To se Hrvatskoj dogodilo u 2010. godini", rekao je financijski analitičar.
To što je hrvatski građanin prosječno uložio 30 do 34 tisuće eura u ovo izdanje narodne obveznice nije nešto za slaviti, dodao je. "Prosjek pokazuje da su oni koji imaju jako puno novaca stavili novac. Da imamo jako puno financijski pismenih građana, onda bismo imali 300 tisuća građana koji su uložili, ali ovo je prvo takvo izdanje i normalno je da su uložili oni s najviše novca. Bude li u budućnosti ovakvih izdanja, za očekivati je da se sljedeći upiše 50 do 60 tisuća građana i moguće je da ćemo u desetom izdanju imati 300 tisuća upisanih", zaključio je Vidaković.
